Motovun
| Motovun - Montona | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Tomislav Pahović |
| Županija | Istarska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 983 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°20′10″N 13°49′37″E / 45.336°N 13.827°E |
| Površina | 32 km² |
  Motovun Motovun (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 52424 Motovun - Montona |
Koordinate: 45° 20′ 10" SGŠ, 13° 49′ 37" IGD
Motovun (talijanski Montona [monˈtoːna]) naselje je i općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Istarskoj županiji.
U sastavu općine su 4 naselja (stanje 2006), to su: Brkač (Bercaz, S. Pancrazio), Kaldir (Caldier), Motovun (Montona) i Sveti Bartol (S. Bortolo).
Motovun je imao sreću da ga nisu pogodile epidemije kuge koje su desetkovale stanovništvo zapadne i središnje Istre tako da je tu nastavilo živjeti autohtono romansko stanovništvo. Grad Motovun je imao najveći broj stanovnika 1910.g., i to 1517 Montoneža od čega preko 90% su Talijani. 1931. ima 1282, da bi 1953,, nakon velikog julijskog egzodusa nakon aneksije Hrvatskoj 1953., unatoč useljavanju novih stanovnika, imao 693 stanovnika. 2011.g. 481 stanovnik. Udio Talijana se stalno smanjuje tako da je s 15,46% (2001.) pao na 11, 65% (2011.).
U prahistoriji ovdje Histri podižu svoje kašteljersko naselje koje u IV. st.pr.n.e. dolazi pod keltsko pleme Sekusi.
Od 1077. do 1278. u vlasništvu akviljske patrijaršije.
1278 - 1797. pod Venecijanskom republikom.
1797-1814. Austrija, Napoleon (Kraljevina Italija, Ilirska povincija),
Pod Austrijskom monarhijom od 1814. do 1918. Pod Kraljevina Italijom do 1943. Od 1945. pod socijalističkom i kapitalističkom Hrvatskom.
- Motovun čine tri dijela grada. Na samom vrhu najstariji je dio, ispod njega je «Podgrad», a noviji se dio spušta niz padinu («Gradiciol»). Gradić je do danas sačuvao srednjevjekovni izgled. Obranu Motovuna činila su dva prstena zidina. Unutarnji prsten oko najstarijeg dijela grada datira iz XIII. i XIV. st. kada Venecija utvrđuje grad. Kroz njega vode unutarnja vrata grada.
- Oko podgrada nalazio se drugi prsten gradskih zidina u koji se ulazi kroz vanjska gradska vrata (XV. st.). U njima je danas lapidarij. Između dvoja vrata nalazi se vanjski gradski trg. Na trgu je, pokraj unutarnjih vrata i gradska loža iz XVII. st., predivan vidikovac na okolicu.
- Središnji trg Andrea Antica naziv je dobio po renesansnom kompozitoru i tiskaru nota rođenom u Motovunu u drugoj polovici XV. st. Na trgu je kasnorenesansna, barokna crkva Sv. Štefana izgrađena 1614. na mjestu starije crkve vjerojatno po projektu Andree Palladijao. Iza pltara je freska Posljednje večere nepoznatog venecijanskog slikara. Skulpture sv. Štefana i Lovreča su djela Francesca Bonazza.
.jpg)
Uz crkvu je zvonik – toranj iz XIII. st. s nazubljenim grudobranima, građen kada i prva crkva na čijim temeljima je sagrađena sadašnja. Manje je poznato da je na istom mjestu u kasnoj antici bila starokršćanska bazilika, još veća no što je današnja crkva Sv. Štefana.
- Nasuprot crkve je Komunalna palača, građena u XII. st., a u XVI. i XVII. st. proširivana i obnavljana. Spada u najveću renesansnu sekularnu zgradu u Istri. Ispod trga je velika cisterna koja je opskrbljivala vodom Motovun.
- Želite li s podnožja stići do vrha Motovuna stepenicama, znajte da vas čeka uspon od preko 1000 stepenica.
- Ispod Motovuna je prolazila pruga Parenzana i time je mjesto ostvarivalo dobru povezanost s Porečom na zapadu te sa sjevernom Istrom i Trstom. Željenička stanica je sačuvana i nalazi se podno brežuljka na kojem je smješten stari dio grada, neposredno prije ulaska u tzv. motovunski tunel.
- Motovunska šuma poznata po tartufima služila je kao glavni opskrbljivač venecijanskog Arsenala za gradnju galija. Kako bi se sačuvala šuma dozvoljavali su samo rezanje grana hrastova, tako da se postigao specifičan izgled visoke šume.
- Mario Andretti, sportaš, formula 1
- Andrea Antico, srednjovjekovni kompozitor i izdavač,
- Josef Ressel, austrougarski šumar i izumitelj. Izumitelj brodskog propelera. Pošumio Učku.
- Veli Jože, div iz Nazorove istoimene pripovjesti
- Dean Kotiga, poznati kvizolog
Motovun je imao sreću da poslije rata nakon istarskog egzodusa nije ostao grad avet kao što se to desilo Plominu, Oprtlju, Pićnu i drugim istarskim gradovima, zahvaljujući tome što poput Grožnjana postaje kulturno središte jugoslavenskih umjetnika što je zamrlo mračnih 90-ih godina, da bi se ipak vratio taj duh s manifestacijom:
- Motovunski filmski festival - održava se potkraj srpnja, a traje pet dana. Prvi put je održan 1999. godine, a njegov je utemeljitelj jugoslavenski režiser Rajko Grlić.
U motovunu djeluje Zajednica Talijana - C.I. di Montona "Andrea Antico"
- Alberi, Dario Istria, storia, arte, cultura, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-232-3
- Amadeo, Fabio TuttoIstria, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-038-1
- Nemec, Gloria Un paese perfetto, Libreria editrice goriziana, ISBN 88-86928-26-2
- Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004
