Hälsingland
Hälsingland
| |
|---|---|
| |
| U sastavu | Švedske |
| Upravni oblik | pokrajina |
| Površina | 14264 km² |
| Stanovništvo | 143.710 |
| Gustoća | 10 stanovnika na km² |
Hälsingland čita se Helsingland je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na sjeveroistoku zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Hälsingland se proteže duž Botnijskog zaljeva, graniči sa pokrajinama Gästrikland, Dalarna, Härjedalen i Medelpad.
Hälsingland obiluje rijekama, jezerima, dolinama, planinama, šumama i lijepim arhipelagom duž obale. Ona je vrlo razvedena sa brojnim poluotocima, koje ovdje zovu - halsar a što znači vrat, smatra se da je i ime pokrajine izvedeno iz te riječi.[1]
Duž obale leži - Visoka obala koja je 2000. upisana na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[2]
Hälsingland ima površinu od 14 264 km²[3] na kojoj živi 143,710 stanovnika.[1]
Danas njegov teritorij administrativno pripada grofovijama Gävleborg, Jämtland i Västernorrland.[3]
Hälsingland je brdoviti kraj, koji se od obalne ravnice postepeno penje do šumovite visoravni u unutrašnjosti, najviša planina - Garpkölen visoka je 671 metara.[3]
Historija[uredi | uredi kod]
Prvi stanovnici naselili su se u taj kraj bogat ribom i divljači negdje oko 6 000 pne..[4]
U pradavna vremena Hälsingland nije bio osobito povezan s ostatkom zemlje, već je egzistirao kao zemlja za sebe. Velike šume na jugu bile su brana za komunikaciju.[4]
Po cijelom Hälsinglandu ima brojnih ostataka iz vikinških vremena, najpoznatiji je veliki hram koji je sagrađen u čast Odina - vrhovnog božanstva nordijske mitologije, u uvali Alfta, pronađeno je više od stotinu arapskih kovanica što dokazuje da su Vikinzi trgovali i sa narodima Bliskog Istoka.[4]
Hälsingland je prihvatio kršćanstvo tokom 11. vijeka., i to preko Norveške, sa kojom su stanovnici Hälsinglanda intenzivno trgovali, iako se crkva nije organizirala sve do 12. vijeka. Prvi pisani zakon pokrajina je dobila 1320. iako je vjerojatno već prije tog postojao neki usmeni.[4]
Tokom 16. i 17. vijeka u pokrajinu se naselilo dosta finskih zanatlija, što se i danas vidi po toponimima nekih naselja.[4]
Za 18. i 19. vijeka razvila se tekstilna industrija i to na bazi lana po kojem je Hälsingland poznat još od srednjeg vijeka.[4]
Krajem 19. vijeka - točnije 1878. do pokrajine je stigla Norra stambanan (Sjeverna željeznica) pa se odtada Hälsingland ubrzano industrijalizirao.[4]
Privreda[uredi | uredi kod]
Šumsko bogatsvo počelo se eksploatirati od sredine 19. vijeka, uz rijeku Ljusnan, koja je služila za transport trupaca. Od tad se razvila drvna industrija koja je i danas najvažnija privredna grana, pored toga bila je razvijena i tekstilna industrija, ali je danas ponovno dominantna drvna.[1]
Hälsingland je poznat po svojim rukotvorinama, kao rijetko koja švedska pokrajina, tu postoji tradicija oslikavanja trijemova i fasada zidnim slikama. Tekstil - uglavnom posteljina i keramika su posebnosti Hälsinglanda.[1]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Welcome to Hälsingland” (engleski). Sverigeturism. Arhivirano iz originala na datum 2015-10-16. Pristupljeno 26. 04. 2015.
- ↑ „High Coast / Kvarken Archipelago” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 28. 04. 2015.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 „Gästrikland” (švedski). Johmenvisst. Pristupljeno 28. 04. 2015.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 „The History of Hälsingland” (engleski). Sverigeturism. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-23. Pristupljeno 26. 04. 2015.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Welcome to Hälsingland na portalu Sverigeturism Arhivirano 2015-10-16 na Wayback Machine-u (en)
- Hälsingland na portalu Nationalencyklopedin (sv)
Ångermanland • Bohuslän • Blekinge • Dalarna • Dalsland • Gästrikland • Gotland • Halland • Hälsingland • Härjedalen • Jämtland • Lappland • Medelpad • Norrbotten • Närke • Öland • Östergötland • Skanija • Småland • Södermanland • Uppland • Värmland • Västmanland • Västerbotten • Västergötland