Jämtland

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jämtland
Pozicija Jämtlanda na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik pokrajina
Površina 34009 km²
Stanovništvo 112.717
Gustoća 3 stanovnika na km²

Jämtland čita se Emtland (latinski: Lemptia) je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na zapadu zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Jämtland se proteže po unutašnjosti zemlje duž norveške granice, graniči sa pokrajinama Härjedalen i Medelpad na jugu, Ångermanland na istoku i Lapplandom na sjeveru.[1]

Jämtland ima površinu od 34 009 km²[2] na kojoj živi 112,717 stanovnika.

Danas njen teritorij administrativno podpada pod grofovije Jämtland, Västernorrland i Västerbotten.[2]

Jämtland je brdoviti kraj najviša planina Storsylen dosiže visinu od 1 743 metara.[2]

Teren na zapadu duž norveške granice se uzdiže do visine od 1762 metara), ali se na istoku spušta ispod 457 metara. Jämtland oplakuju rijeke Ljungan, Indalsälven, Ångerman i Ljusnan. Storsjön je najveće od brojnih jezera, njegove obale bile su naseljene još od predkršćanskih vremena.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Karakteristika emtlandske historije bila je povezanost sa norveškim Trøndelagom i graničnim švedskim pokrajinama, ali i snažan osjećaj posebnosti u odnosu na oba susjeda. Zbog rasprostranjene seljačke trgovine Jämtland je ovisio o dobrim vezama u oba smjera.[3]

Jämtland je za antike i ranog srednjeg vijeka bio samostalna seljačka republika, sa vlastitim zakonima, ali bez neke čvršće centralizirane strukure. Otok - Frösön u Jezero Storsjön, bio je drevna prijestolnica tadašnjeg Jämtlanda, kao i mjesto žrtvenog hrama.[1]

Jämtland je prihvatio kršćanstvo negdje oko 1050, a negdje oko 1120., najkasnije 1178. podpao pod vlast Norveške.[3] Nakon tog je ostao pod norveškom vlašću za više od 450 godina (osim kratkog perioda 1563. - 1570.), sve dok 1645. nije ustupljen Švedskoj[1], ali je i nadalje poprilično dugo zadržao izvjestan oblik samouprave i neke posebne institute.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Centar Jämtlanda je relativno plodna ravnica, tako da je tu koncentrirana poljoprivreda. Uzgoj muznih krava za mlijeko je glavna privredna grana, zajedno sa drvnoprerađivačkom industrijom i kamenolomima.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Jämtland" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/300249/Jamtland. pristupljeno 24. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Jämtland" (švedski). Johmenvisst. http://www.johmenvisst.se/jamtland/fakta.php. pristupljeno 24. 04. 2015. 
  3. 3,0 3,1 "Historia" (engleski). Nationalencyklopedin. http://www.ne.se/uppslagsverk/encyklopedi/l%C3%A5ng/j%C3%A4mtland#historia. pristupljeno 24. 04. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]