Prijeđi na sadržaj

Norrbotten

Izvor: Wikipedija
Norrbotten
Pozicija Norrbottena na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik pokrajina
Površina 26671 km²
Stanovništvo 192.542
Gustoća 7 stanovnika na km²

Norrbotten je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na krajnjem sjeveroistoku zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Norrbotten se prostire duž Botnijskog zaljeva, sa juga graniči sa pokrajinom Västerbotten, sa zapada sa Lapplandom i sa istoka sa Finskom. Pokriva teren od 26 671 km² na kom živi 192 542 stanovnika.[1]

Danas administrativno pripada pod istoimenu grofoviju Norrbotten.

Kako se nalazi unutar Arktičkog kruga ima neobično surovu klimu, koju njegovi nativni stanovnici Saami opisuju kao klimu sa 8 godišnjih doba, kad je ljeti uvijek - dan, ali je za duge zime uvijek noć.[1]

Historija

[uredi | uredi kod]

Norrbotten je najmlađa švedska pokrajina, kreiran tek 1810. od dijela starije pokrajine Västerbotten. Kuriozum je da je tek 1995. dobio grb.[1]

Šveđani su počeli kolonizirati taj kraj tek nakon 1300. pa je prva grofovija (län) - Norrbotten osnovana 1441. ali je ubrzo podjeljena na dvije Västerbotten i Österbotten. Ime Norrbotten ponovno je vraćeno 1810. za administrativne reforme zemlje ovaj put kao ime pokrajine.[2]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Kako vrlo malo usjeva može dozrijeti za kratkog ljeta - poljoprivreda je vrlo slaba, a i drvoprerađivačka industrija, jer su drva niska i sporo rastu. Najveći industrijski centar je grad Luleå (administrativni centar Grofovije Norrbotten) u kom se tali željezna ruda iz rudnika u brdima Lapplanda.[3]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Fakta om Norrbotten (švedski). Tacitus. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-06. Pristupljeno 10. 04. 2015. 
  2. Västerbotten, Norrbotten och Lappland (švedski). Tacitus. Pristupljeno 10. 04. 2015. 
  3. Norrbotten (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 9. 04. 2015. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]