Härjedalen

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Härjedalen
Pozicija Härjedalena na karti Švedske
U sastavu Švedske
Upravni oblik pokrajina
Površina 11954 km²
Stanovništvo 12.361
Gustoća 1 stanovnik na km²

Härjedalen čita se Helsingland je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na sjeveru zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Härjedalen se proteže duž norveške granice po Skandinavskom masivu. Graniči sa pokrajinama Dalarna, Hälsingland, Medelpad i Jämtland.

Härjedalen zovu posljednjom evropskom divljinom, to je pust kraj divljih planinskih rijeka, bistrih jezera, neprohodnih šuma i surih planina.[1]

Härjedalen ima površinu od 11 954 km²[2] na kojoj živi 12,361 stanovnika.[1]

Danas njegov teritorij administrativno pripada grofovijama Jämtland i Dalarna.[2]

Härjedalen je planinski kraj, najviša je planina - Helagsfjället visoka je 1796 metara.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Härjedalen je sve do 1645. pripadao Norveškoj, tada je nakon potpisivanja Sporazuma iz Brömsebroa pripao Švedskoj, zbog tog ga često zovu Novom Švedskom.[1]

Kraj oko Jezera Storsjön bio je naseljen od 3. milenija pne. dokaz za to su petroglifske rezbarije u kamenu sa scenama lova i ribolova.[1]

Na otoku Frösön u Jezeru Storsjön nalazi se najsjeverniji švedski Runski kamen, koji datira iz 11. vijeka. on govori o pokrštenju stanovnika Jämtlanda koje je proveo sin Östmana Gudfasta. Na istom otoku na brdu Öneberget leži jedini zamak u pokrajini.[3]

Najveći i gotovo jedini grad pokrajine Östersund, osnovan je 1786., kako bi se prekinula trgovina sa norveškim Trondheimom. Ona nije obustavljena sve dok 1879. nije stigla željeznica u Östersund.[3]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Kraj oko Jezera Storsjön je relativno plodna ravnica, tako da je tu koncentrirana poljoprivreda pokrajine. Uzgoj muznih krava za mlijeko je glavna privredna grana, zajedno sa drvnoprerađivačkom industrijom i kamenolomima.[4]

Za malobrojne stanovnike je sve značajniji prihod od turizma.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Welcome to Jämtland/Härjedalen" (engleski). Sverigeturism. http://www.sverigeturism.se/smorgasbord/smorgasbord/provincial/jamtland/welcome/. pristupljeno 28. 04. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Härjedalen" (švedski). Johmenvisst. http://www.johmenvisst.se/harjedalen/fakta.php. pristupljeno 28. 04. 2015. 
  3. 3,0 3,1 "The History of Jämtland/Härjedalen" (engleski). Sverigeturism. http://www.sverigeturism.se/smorgasbord/smorgasbord/provincial/jamtland/history/index.html. pristupljeno 28. 04. 2015. 
  4. "Jämtland" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/300249/Jamtland. pristupljeno 28. 04. 2015. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]