Lan

Izvor: Wikipedia
Lan
Linum usitatissimum - Köhler–s Medizinal-Pflanzen-088.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Malpighiales
Porodica: Linaceae
Rod: Linum
Vrsta: L. usitatissimum
Dvojno ime
Linum usitatissimum
Linnaeus.
Područje života

Lan (lat. Linum usitatissimum) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka sa kratkim vretenastim korijenom.

Opis biljke[uredi - уреди]

Stabljika je visoka (30–80 cm), uspravna, okrugla, bez dlaka, obrasla listovima, u gornjem dijelu je granata. Listovi su naizmjenično raspoređeni, lancetasti, dugački 2–3 cm, široki 2–4 mm, bez dlaka, zeleni ili sivozeleni. Liska je zašiljenog vrha, sa osnovom suženom u dršku. Cvjetovi su na vrhu stabljike na dugačkim drškama, nalaze se u cimoznim cvatima. Čašica i krunica su od po pet listića, krunični svjetloplavi, ružičasti ili ljubičasti, na vrhu zaobljeni, a ka osnovi klinasto suženi i žućkasti. Plod je loptasta čaura sa mnogo sjemena, 6–8 mm dugačka. Sjem je do 5 mm dugo, do 2 mm široko, spljošteno, s jedne strane zaobljeno, s druge suženo. Svjetlosmeđe je boje, sluzavog i uljastog ukusa kada se zagrize, bez mirisa. Cveta od juna do avgusta.

Samoniklo raste u poljima, pored puteva, po obodu šume; česta je biljka, rasprostranjena od ravničarskih do alpskih područja. Lan se uzgaja na plodnom zemljištu umjerenog klimata gdje traži dosta vode.

Lan se kosi ili čupa, a sjeme se odvaja mlaćenjem. Masno ulje se dobija cijeđenjem zrelog sjemena. Treba voditi računa da sjeme, kada se dugo i nepropisno čuva, ne počne da klija, jer tada može biti otrovno.

Upotreba[uredi - уреди]

Sjeme lana je jedno od najvažnijih izvora sušivih ulja. Postoje podaci da se lan u tu svrhu uzgajao još prije 6 000 godina. Sadržaj ulja u sjemenu je od 32% do 43%. Laneno ulje se uglavnom koristi za pravljenje boja, lakova, mekih sapuna i štamparskih boja. Savremene sintetičke podne podloge se prave od plastičnih polimera od kojih se mnogi i danas dobijaju iz sjemenih ulja. Laneno ulje koristi se za izradu nekih farmaceutskih preparata. Ostaci posle cijeđenja ulja se koriste kao stočna hrana bogata bjelančevinama.

Lan se komercijalno, radi sjemena, uzgaja uglavnom u Argentini, Ukrajini, Francuskoj, Bangladešu Etiopiji, Rusiji, Indiji, Kini, Kanadi i u SAD-u. Rusija je najveći proizvođač lanenih tekstilnih vlakana sa 70% učešća u svjetskom tržištu.

Lanena vlakna su izuzetno jaka, čvrsta i istegljiva. Upotrebljavaju se za izradu lanenog sukna, konca, grubog platna, kvalitetnog papira, izolacionih materijala.

Historija[uredi - уреди]

Lan je nekada bio najvažnija tekstilna biljka, a sada je po značaju iza pamuka. Porijeklo lana nije sasvim jasno jer je poznat kao kulturna biljka još od prahistorije. Stari Egipćani su nosili odjeću od lana, uvijali mumije u laneno platno, a slike biljke lana se mogu vidjeti na zidovima u grobnicama. Stari Grci su uvozili lan davno prije kršćanstva.