Boričevac
Boričevac
| |
|---|---|
  Boričevac Boričevac na karti Hrvatske | |
| Županija | Ličko-senjska |
| Općina/Grad | Donji Lapac |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 44.55 N |
| - z. d. | 15.96 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 24 |
| Pošta | 53250 Donji Lapac |
| Pozivni broj | +385 053 |
| Autooznaka | GS |
 | |
Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.
Smještaj[uredi | uredi kod]
Nalazi se u ličkom Pounju, odnosno istočnom dijelu Like, u općini Donji Lapac. Boričevac je smješten neposredno uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Najbliže susjedno selo je Gornji Lapac, dok je općinsko središte, Donji Lapac, udaljeno nekoliko kilometara na zapadu. Sjeverno je i manji zaseok Mišljenovac. Najbliže naselje u susjednoj Bosni je Kulen Vakuf.
Povijest[uredi | uredi kod]
Od polovice 13. stoljeća postojala je utvrda starohrvatskoga roda Boričević iz plemena Lapčana.
Nakon pada obližnje Ostrovice 1521. dolazi u posjed Turaka.
Čitavo ličko Pounje priključeno je Hrvatskoj 1791. g. mirom u Svištovu zbog čega je muslimansko stanovništvo prešlo u Bosnu, a na njihove napuštene posjede došli su pravoslavci s područja od Bruvna do Zrmanje. Boričevac su naselili Hrvati Bunjevci iz lovinačkog kraja[1] te je on postao najveće naselje s većinskim hrvatskim stanovništvom u ličkom Pounju.[2]
Sagrađena je katolička crkva Rođenja Blažene Djevice Marije 1801., a 1807. osnovana je rimokatolička župa. Turci su 1809. spalili cijelo selo i crkvu. Hrvati su ubrzo ponovo obnovili crkvu i naselje, pučka škola osnovana je 1875. Boričevac u to vrijeme postaje važno križište s carskom ispostavom i karantenom i bilo je najveće naselje s većinskim hrvatskim stanovništvom u ličkom Pounju s oko 1500 stanovnika prije Drugog svjetskog rata, a prema nekim izvorima oko 2300 stanovnika[3], odnosno 2000 stanovnika[4], s manjim okolnim selima.
Na popisu 1931. godine je od 8% hrvatskog stanovništva kotara, 72% je bilo u Boričevcu.[5]
Do pred Drugi svjetski rat, u Boričevcu je živjelo 119 domaćinstava, sve Hrvati uz dvije srpske obitelji, a u bližem i daljem susjedstvu živjeli su i radili i Hrvati i Srbi, boričevačku su osnovnu školu pohađala hrvatska i srpska djeca iz mjesta i okružja.[6] selu je još bila crkva, tri trgovine i nekoliko gostionica. Uži boričevački kraj imao je 10% mješovitih brakova, susjedna sela još i više.
Glavne su gospodarske grane Boričevljanima bile ratarstvo, stočarstvo, kirijanje s kolima i konjima te pečalbarenje u zidarstvu i inin djelatnostima, uglavnom u susjedstvu.
U Boričevačku osnovnu školu zajedno su išla hrvatska i srpska djeca iz okolnih sela. Stoka je zajedno napasana, zajedno su polja obrađivana i sajmeni poslovi obavljani. [7]
Razaranje sela i zločini nad Boričevljanima[uredi | uredi kod]
Po uspostavi NDH, Srbi iz Lapačkog kraja su podigli pobunu, te su Hrvati iz Boričevca u noći između 1. i 2. kolovoza 1941. g. bili prisiljeni pobjeći u Kulen Vakuf, a 2. kolovoza srpski pobunjenici ušli su u Boričevac, razorili ga, do temelja uništili[8] i pobili preostalo stanovništvo te počinili zločine i u ostalim mjestima u okolici: Brotinja, Poljica, Mišljenovac, Donji i Gornji Lapac.[9] Četnici su 27. srpnja u Brotinju bacili u jamu 38 Hrvata, prezimenom Ivezići. Najmlađi (Jakov) imao je 2, a najstariji (Luka) 82 godine.[10] Za taj zločin nitko nije odgovarao. Dio Srba nosio je četnička obilježja (kokarde), a dio partizanska obilježja (crvene petokrake). Srbi su 6. rujna 1941. napali i Kulen Vakuf te pobili više stotina Hrvata i Muslimana iz Boričevaca.[11][12]
Izostanak obnove[uredi | uredi kod]
Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatima nije bio dopušten povratak u razoreni Boričevac, a samo mjesto je izbrisano iz popisa naselja SR Hrvatske. Najviše Boričevljana naselilo se u Bjelovar.
U Boričevcu je nastala stočarska farma koja je u međuvremenu zapuštena[13], a 2002. g. ponovno obnovljena[14] i proizvodnja djetelinskih travnih smjesa.
Nakon dugogodišnjeg traganja za zemljišnjim knjigama, one su tek 2010. godine pronađene, a time će se omogućiti zaštita prava vlasništva od nezakonitog prisvajanja, odnosno zaštita posjeda, te planska obnova sela.[15]
Demografija[uredi | uredi kod]
Boričevac kao samostalno naseljeno mjesto postoji od popisa stanovništva 2001. godine, kada je popisano 24 stanovnika.[16]
| Pregled pučanstva po godinama[17] | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 |
| 708 | 879 | 702 | 787 | 800 | 788 | 763 | 788 | 11 | 42 | 41 | 41 | 83 | 33 | 24 |
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
- Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Mala Gospa) izgrađena je 1807. g. na mjestu dotadašnje drvene crkvice u istoimenoj župi koja je osnovana 6 godina ranije. Nakon turskog razaranja 1809. g. nova crkva je dovršena tek 1844. g.
Udruženja[uredi | uredi kod]
Izgnani mještani i njihovi potomci osnovali su Udrugu ličana župe Boričevac sa sjedištem u Bjelovaru, a koja promiče obnovu sela i povratak mještana.[18]
Fotogalerija[uredi | uredi kod]
- Slike suvremenog Boričevca Arhivirano 2010-07-31 na Wayback Machine-u
- Slike Boričevca kroz povijest Arhivirano 2010-07-31 na Wayback Machine-u
Izvor[uredi | uredi kod]
- ↑ „Stranice Udruge ličana župe Boričevac-povijesni dio”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-02. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ Službene stranice franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o Boričevcu
- ↑ Službene stranice franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja
- ↑ „Stranice Udruge ličana župe Boričevac-povijesni dio”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-02. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ „Stranice Udruge ličana župe Boričevac-povijesni dio”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-02. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ „Stranice Udruge ličana župe Boričevac-povijesni dio”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-02. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ „Stranice Udruge ličana župe Boričevac-povijesni dio”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-02. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ Dnevne novine "Vjesnik" o zločinima na Pounjskim Hrvatima[mrtav link]
- ↑ Službene stranice franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja
- ↑ Službene stranice franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o Boričevcu
- ↑ „Stranice udruge ličana župe Boričevac”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-29. Pristupljeno 2014-08-02.
- ↑ Dnevne novine "Novi list"-obnova farme
- ↑ Dnevne novine "Novi list" o pronađenim izvornim zemljišnim knjigama
- ↑ dzs.hr, 1. STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2001., pristupljeno 5. srpnja 2011.
- ↑ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
- ↑ „Stranice udruge”. Arhivirano iz originala na datum 2010-08-02. Pristupljeno 2014-08-02.
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
- Udruga ličana župe Boričevac Arhivirano 2014-12-16 na Wayback Machine-u
- Mala Gospa u Boričevcu Arhivirano 2007-12-13 na Wayback Machine-u