Trzebnica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Trzebnica
Centralni trg
Centralni trg
Koordinate: 51°18′N 17°3′E / 51.300°N 17.050°E / 51.300; 17.050
Država  Poljska
Vojvodstvo Donjošlesko
Povjat Trzebnica
Vlast
 - gradonačelnik Marek Długozima
Površina
 - Ukupna 10.6 km²[1]
Visina 160[1]
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 13,343[1]
 - Gustoća 1,258 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 55-100[1]
Karta
Trzebnica na karti Poljske
Trzebnica
Trzebnica
Pozicija Trzebnice u Poljskoj

Trzebnica (njemački: Trebnitz, češki: Třebnice) je grad od 13,343 stanovnika[1] na jugozapadu Poljske u Donjošleskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Trzebnica leži udaljena dvadesetak km od Wrocława.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Osnivanje samostana sa crkvom 1202. čiji su inicijatori i financijeri bili vojvoda Henrik I. Bradati i njegova supruga Hedviga Šleska, bilo je presudno za nastajanje naselja. Godinu dana kasnije biskup Ciprijan doveo je Cistercite iz Bamberga. Gradnja je dovršena 1218. i tako je Trzebnica postala prva cistercitska opatija u Poljskoj. Za ono vrijeme važan vjerski, kulturni i ekonomski centar uz kog je tokom 13. vijek Trzebnica izrasla i dobila gradska prava 1250.[2]

Za vladavine Jana od Češke u 14. vijeku Trzebnica je bila u sastavu Vojvodstva Oleśnica. Periodi prosperiteta prekidani su provalama, pljačkama i epidemijama. U 15. vijeku grad i opatiju opljačkali su Husiti 1432. i 1433., a nakon tog i Crna regimenta Matije Korvina 1474, a dva puta ga je pogodila epidemija kuge.[2]

Od 1526. Šleskom vladaju Habsburgovci, u Trzebnici se podižu nove kuće i osnivaju brojni cehovi. Tridesetogodišnji rat (1618. - 1648.) donio je nova razaranja i gubitke. Obnova grada započela je izgradnjom novih zgrada u opatiji u kasnobaroknom stilu, pa je grad 1776. imao 1977 stanovnika.[2]

Kraljevina Pruska anektirala je taj dio Šleske 1740. pa Trzebnica slijedeća dva vijeka bila pod njemačkim utjecajem. Isprva je bilo loše, kad su 1810. raspušteni i konfiscirani samostani. Kasnije se stanje popravilo razvojem industrije i otvaranjem termi 1888. u koje su dolazili građani Wrocława.[2]

Željeznička pruga do Szczecina podignuta je 1886., električna struja uvedena je 1897. a plin 1910.[2]

Pri samom kraju Drugog svjetskog rata - 25. januara 1945., grad su zauzele jedinice Crvene armije i dobrano ga razorile. Nakon rata je obnavljan i značajno proširen.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Trzebnica ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Poland: Dolnoslaskie" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/dolnoslaskie/. Pristupljeno 21.02. 2021.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 "Historia" (engleski). Gmina Trzebnica. https://trzebnica.pl/1968/968/historia.html. Pristupljeno 21.02.2021.. 
  3. "Twin Cities" (engleski). Gmina Trzebnica. https://trzebnica.pl/1972/973/miasta-partnerskie.html. Pristupljeno 21.02.2021.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]