Bamberg

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Bamberg
Bamberg

Bamberger Dom BW 6.JPG
Bamberška katedrala

Grb
Osnovni podaci
Država  Nemačka
Gradonačelnik Andreas Štarke (SPD)
Savezna država Bavarska
Stanovništvo
Stanovništvo 69.989[1]
Gustina stanovništva 1.281 st./km²
Geografija
Koordinate 49°53′30″N 10°53′30″E / 49.89167°N 10.89167°E / 49.89167; 10.89167
Vremenska zona UTC+1, leti UTC+2
Nadmorska visina 245-386 m
Površina 54,6 km²
Bamberg is located in Njemačka
Bamberg
Bamberg
Bamberg (Njemačka)
Ostali podaci
Poštanski kod 96047
Pozivni broj 0951
Registarska oznaka BA
Veb-strana www.stadt.bamberg.de


Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu. Bamberg je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji nije stradao u bombardiranju tijekom drugog svjetskog rata zbog obližnje tvornice artiljerije koja je spriječavala prelet zrakoplova. ime grada vjerojatno potječe od plemićke dinastije Babenberg. U gradu se nalazi preko 7,000 stranaca, uključujući 4,100 američkih vojnika. Od 1993. se stari dio grada nalazi na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.

Panorama grada iz parka Nove rezidencije
Panorama grada iz parka Nove rezidencije

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

U vrijeme seobe Germana, nakon propasti Rimskog carstva, oblast Bamberga naseljavaju Slaveni. Grad oko dvorca Babenberch se prvi put spominje 902. god., a kralj Henrik II. Sveti ga proglašava svojim obiteljskim posjedom i sjedištem biskupije 1007. godine. Nova bamberška katedrala je posvećena 1012., a 1017. god. osnovan je benediktinski samostan sa sjemeništem. Henrik II. i njegova žena Cunigunda su sahranjeni u gradskoj katedrali. Od sredine 13. stoljeća, biskupi Bamberga su ujedno bili i kneževi Svetog rimskog carstva,te su vladali gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba protestantske reformacije. Crkveni procesi protiv vještica u 17. stoljeću su odnijeli na stotine žrtava, a vrhunac su dosegli od 1626.-1631. god. Sveučilište u Bambegu je osnovano 1647. god. kao Academia Bambergensis.

Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. god. i slijedeće godine postaje dio Bavarske Republike. Nakon Prvog svjetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.

Godine 1973., Bamberg je proslavio 1000 godina od osnivanja.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Bamberški jahač
Stari grad Bamberg
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Bamberg Altes Rathaus BW 1.JPG
 Njemačka
Registriran: 1993. (17. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv,
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Bamberg se često zove i „Franačkim Rimom“ jer se prostire na sedam brežuljaka u dolini rijeke Regnic. Zbog privlačnih kućica na riječnim brijegovima, nekada naseljenim ribarima, zvali su je i „Mala Venecija“ (Kleine Venedig).

Znamenitosti koje su zaštićene kao UNESCOva svjetska baština u staroj gradskoj jezgri su:

  • Opatija Michaelsberg iz 12. st. koja se nalazi na jednom od sedam bamberških brežuljaka.
  • Katedrala (1237.), s grobovima Henrika I. Svetog i pape Klementa II.
  • Stara gradska vijećnica (1386.) na sredini rijeke do koje se može doći preko dva mosta.
  • Dvorac Altenburg, najstarija biskupska rezidencija.
  • Alte Hofhaltung, biskupska rezidencija iz 16. i 17. st.
  • Neue Residenz, nova biskupska rezidencija iz 18. st.
  • Klein-Venedig ("Mala venecija"), piktoreskno stambeno naselje ribara iz 19. st.

U njegovom povijesnom središtu (Bürgerstadt), između vijugavih ulica, nalaze se gusto zbijene zgrade. Bamberška stara gradska vijećnica je jedinstvena u svijetu jer se nalazi na sred mosta preko rijeke. U prvoj polovici 18. stoljeća obnovljena je u baroknom stilu.

Biskupskim dijelom grada (Bischofsstadt) dominira Bamberška katedrala koja je izgrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je i treća zgrada iz 1211.–1237. god. jer su prethodna dva izgorila u požaru), s četiri vitka tornja. Za skulpturu pročelja iz prve polovice 13. stoljeća, tzv. „Bamberški jahač“, koja prikazuje ideal srednjovjekovnog viteza, pretpostavlja se da predstavlja ugarskog kralja Stjepana I. Unutrašnjost s dva oltarska kora ima prekrasne gotičke dekoracije.

Na trgu ispred katedrale, nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. stoljeća, izborni knez-biskup Lothar Frantz von Schenborn je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dao izgraditi velelebnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim dijelovima Nove rezidencije danas je smještena bamberška sekcija državne galerije, gdje se posjetitelji mogu diviti dvoranama ukrašenim prekrasnim štukaturama, ali i umjetničkim djelima mnogih starih majstora.

Godine 1647., u Bambergu je osnovana Akademija koja je 1803. godine zatvorena, a zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu“ koje pohađa više od 9,300 studenata.

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Bamberg je zbratimljen s gradovima:

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Bamberg