Struveov luk

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Idi na navigaciju Idi na pretragu

Struveov geodetski luk
Svjetska baština – UNESCO

Bjelorusija, Finska, Latvija, Litva, Norveška, Moldavija, Rusija, Švedska i Ukrajina
Registriran:	1979. (3. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv, vi
Ugroženost:	ne
Referenca:	UNESCO

Postaja u Hammerfestu

Struveov luk je lanac geodetskih oznaka za triangulaciju, koji se proteže od Hammerfesta u Norveškoj do Crnog mora, prolazeći kroz deset zemalja u ukupnoj dužini od 2.820 km. Luk je uspostavio ruski znanstvenik njemačkog podrijetla Friedrich Georg Wilhelm, u razdoblju od 1816. do 1855., kako bi ustanovio točnu veličinu i oblik Zemlje. U vrijeme uspostavljanja luka, prolazio je kroz samo dvije suverene države: personalnu uniju Švedske i Norveške te Rusko Carstvo.

Godine 2005., luk je uvršten u UNESCO-v popis svjetske baštine.

Luk se izvorno sastoji od 258 trokutova i 265 izvornih točaka. Na popisu Svjetske baštine se nalaze 34 izvorne točke sa svojim različitim oznakama, kao oznake u kamenu, željezni križevi, obelisci i sl.

Oznake Struveovog luka upisane u Svjetsku baštinu[uredi - уреди | uredi kôd]

Norveška[uredi - уреди | uredi kôd]

"Fuglenaes" (Fuglenes), Hammerfest
"Lille-Reipas" (Raipas), Alta
"Lohdizhjokki" (Luvdiidcohkka), Kautokeino
"Bäljatz-vaara" (Baelljasvarri), Kautokeino

Švedska[uredi - уреди | uredi kôd]

"Pajtas-vaara" (Tynnyrilaki), Kiruna
"Kerrojupukka" (Jupukka), Pajala
"Pullinki" (Pullinki), Övertorneå
"Perra-vaara" (Perävaara), Haparanda

Finska[uredi - уреди | uredi kôd]

Stuorrahanoaivi (Stuor-Oivi), Enontekiö
Aavasaksa (švedski: Avasaksa), Ylitornio
Eglise d'Alatornio (švedski:Nedertorneå kyrka - finski:Alatornion kirkko), Tornio
Oravivuori (švedski: Puolalakka), Korpilahti
Tornikallio (švedski: Porlom II), Lappinjärvi
Mustaviiri (švedski: Svartvira), Pyhtää

Estonija[uredi - уреди | uredi kôd]

"Woibifer" (Võivere), Avanduse
"Katko" (Simuna), Avanduse
"Dorpat" (promatračnica Tartu), Tartu

Latvija[uredi - уреди | uredi kôd]

"Sestu-Kalns" (Ziestu), Sausneja
"Jacobstadt" (Jekabpils), Jekabpils

Litva[uredi - уреди | uredi kôd]

"Karischki" (Gireišiai), Panemunelis
"Meschkanzi" (Meškonys), Nemencine
"Beresnäki" (Paliepiukai), Nemežis

Rusija[uredi - уреди | uredi kôd]

"Mäki-päälys" (Mäkipällys), na otoku Hoglandu
"Hogland, Z" (Gogland, Točka Z) na Hoglandu

Bjelorusija[uredi - уреди | uredi kôd]

"Tupischki" (Tupiški) u Ašmianiju
"Lopati" (Lopati), Zelva
"Ossownitza" (Osovnica), Ivanovo
"Tchekutsk" (Čekutsk), Ivanovo
"Leskowitschi" (Leskoviči), Ivanovo

Moldavija[uredi - уреди | uredi kôd]

"Rudy" (Rudi), Rudi

Ukrajina[uredi - уреди | uredi kôd]

"Felschtin" (Felštin), Hvardiiske
"Baranowka" (Baranovka), Baranivka
"Staro-Nekrassowka" (Stara Nekrasivka), Nekrasivka

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]

Struveov luk na Wikimedijinoj ostavi

((fr))((en)) UNESCO-v opis
Fotografije postaja u Moldaviji :
- [1] Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u
- [2] Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u
- [3] Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u
((no)) Statens kartverk: Stuve-linjen inn i UNESCO
((no)) Miljøverndepartementet: Norske punkter på Struves triangelkjede
((en)) FIG - Proposal to UNESCO for the Struve Geodetic Arc to become a World Heritage Monument
((sv)) (pdf) Sveriges nästa världsarv? Arhivirano 2005-10-24 na Wayback Machine-u - En artikel i tidningen Kart- och Bildteknik om Struves mätningar

v r u Svjetska baština u Bjelorusiji

	Nacionalni park Bjelovjeska šuma¹⁾ • Dvorac Mir • Nesviški dvorac porodice Radziwill u Nesvižu • Struveov luk²⁾

	Bjeloruska nematerijalna svjetska baština Kalyady carevi

¹⁾ Zajednička svjetska baština Bjelorusije i Poljske ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova)

v r u Svjetska baština u Estoniji

	Historijski centar grada Tallinna (Vanalinn) • otok Kihnu • Struveov luk¹

	Nematerijalna svjetska baština u Estoniji

	Baltička slavlja plesa i pjesme² • kulturni prostor otoka Kihnua • polifona glazba Seto Leelo

¹ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litvanija, Rusija, Belorusija, Ukrajina, Moldavija) • ² Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litvanije.

v r u Svjetska baština u Finskoj

	Visoka obala (Arhipelag Kvarken)¹⁾ • Drvena crkva u Petäjävesi • Historijski centar Raume • Eneolitsko groblje u Sammallahdenmäki • Struveov luk¹⁾ • Utvrda Suomenlinna • Stara tvornica kartona u Verlau

¹⁾ Zajednička svjetska baština Švedske i Finske, ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova)

v r u Svjetska baština u Letoniji

	Historijski centar Rige • Struveov luk¹⁾

	Latvijska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Kulturni prostor Suita

¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Letonija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova) ²⁾ Zajednička svjetska baština Letonije, Estonije i Litve

v r u Svjetska baština u Litvaniji

	Arheološki lokalitet srednjovjekovnog grada Kernavėa • Kurska prevlaka¹⁾ • Struveov luk²⁾ • Historijski centar Vilniusa

	Litvanska nematerijalna svjetska baština Baltička slavlja plesa i pjesme²⁾ • Tradicionalni obrt i simbolika litvanskih križeva Kryždirbystė • Litvanske višedijelne pjesme Sutartinės

¹⁾ Zajednička svjetska baština Litvanije i Rusije ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Letonija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litvanija, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) ³⁾ Zajednička svjetska baština Estonije, Letonije i Litvanije

v r u Svjetska baština u Norveškoj

	Petroglifi Alte • Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu • Zapadni norveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord • Stara rudarska jezgra Rørosa • Struveov luk¹⁾ • Urneška drvena crkva • Arhipelag Vega

¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova)

v r u Svjetska baština u Rusiji

Evropski lokaliteti	Historijski centar i citadela Derbenta • Ferapontov manastir • Historijski centar Jaroslavlja • Zapadni Kavkaz • Kazanski kremlj • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju • Komijske prašume • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru • Kurska prevlaka¹⁾ • Moskovski kremlj i Crveni trg • Novodjevičanski manastir u Moskvi • Historijski centar Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije • Historijski centar Petrograda s pripadajućim spomenicima • Solovecki otoci • Struveov luk ²⁾ • Trojice-Sergijeva lavra • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja

Azijski lokaliteti	Zlatno Altajsko gorje • Bajkalsko jezero • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki • Visoravan Putorana • Park prirode Sihote-Alinj • Park prirode Stupovi Lene • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur • Rezervat prirode Vrangelov otok

Nematerijalna baština	Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie • Olonkho herojski ep naroda Jakuta

¹⁾ Zajednička svjetska baština Litve i Rusije ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

v r u Svjetska baština u Švedskoj

	Vikinška naselja Birka i Hovgården • Dvorac Drottningholm • Željezara Engelsberg • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi • Pomorska luka Karlskrona • Historijski rudnik bakra Stora Kopparberget • Lappland • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu • Struveov luk¹⁾ • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu • Petroglifi Tanumshedea • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga • Visoka obala i Arhipelag Kvarken¹²⁾ • Hanzeatski grad Visby

¹⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova) ²⁾ Zajednička svjetska baština Švedske i Finske

v r u Svjetska baština u Ukrajini

	Karpatske i njemačke prašume bukve¹⁾ • Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata²⁾ • Drevni grad Taurski Hersones i njegova chora • Kijevsko spiljska lavra i Katedrala Svete Sofije u Kijevu • Stari grad Lavov • Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih metropolita • Struveov luk ³⁾

¹⁾ Zajednička svjetska baština Ukrajine, Slovačke i Njemačke ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine ³⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldova)

Normativna kontrola	WorldCat identiteti VIAF: 308249415

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Struveov_luk&oldid=41084203

Sakrivene kategorije: