Alta
Za ostale upotrebe, pogledajte Alta (razvrstavanje).
Alta
Alta kommune | |||
|---|---|---|---|
|
|||
| Koordinate: 69°56′N 23°18′E / 69.933°N 23.300°E | |||
| Država | Norveška | ||
| Regija | Finnmark | ||
| Okrug | Alta | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik (2007.-2011.) | Geir Ove Bakken (Ap) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 3.849,42 km2 | ||
| - Kopno | 3.664,64 km2 | ||
| - Voda | 184,78 km2 | ||
| Stanovništvo (2010.) | |||
| - Grad | 18.762 | ||
| - Gustoća | 5/km2 | ||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
| - Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
| Službene stranice www.alta.kommune.no | |||
| Karta | |||
Finnmark u Norveškoj | |||
Alta u Finnmarku | |||
Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj. Grad je smješten na krajnjoj sjevernoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Finnmark, čije je upravno središte.
Alta je dobila ime po fjordu Altafjordenu, u čijem se zaljevu nalazi, na utoku rijeke Altaelva čiji je kanjon najveći u Skandinaviji.
Prapovijesni petroglifi Alte su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.
Još u kameno dobu se na području današnje općine Alta vadio kvarcit od kojega je rađeno oruđe i oružje koje se može pronaći širom sjeverne Norveške. Po uzoru na jedan vrh koplja koji je pronađen tu, 1976. godine je izrađen grb grada Alte[1]
U okolici grada nalaze se brojni petroglifi koji su rađeni od 4200. do 500. pne. Oni pripadaju kulturi Komsa koja je dobila ime po planini u općini Alta gdje su pronađeni prvi arheološki ostaci ove kulture.
God. 1838. osnovana je općina Alta. God. 1854., u Alti su pogubljeni vođe pobune Saamija (Kautokeino buna), Mons Somby i Aslak Hætta, koji su sahranjeni uz crkveno groblje u selu Kåfjordu nadomak Alte. Njihove glave su sahranjene uz njihova tijela, tek nakon protesta Saami aktivista 1997. godine, nakon što su 140 godina bile u Sveučilišnoj bolnici Kralj Fridrik u Oslu.
Tijekom Drugog svjetskog rata njemački bojni brod Tirpitz se poslužio fjordom Kåfjordom kao lukom, gdje su ga oštetili saveznički avioni.
God. 1979., Saami aktivisti i borci za zaštitu prirode su tjednima demostrirali i borili se građanskim neposluhom protiv izgradnje brane za hidroelektranu na Altafjordenu (Altasaken). Brana je ipak naposlijetku izgrađena i rijeka još uvijek pruža bogat ulov lososa.
Zbog konstantnog povećanja broja stanovnika 1999. godine Alta je postala gradom.
| Svjetska baština UNESCO-a | |
| Registriran | 1985. (9. zasjedanje) |
|---|---|
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iii |
| Ugroženost | no |
| Referenca | UNESCO |
Svjetska baština Petroglifi Alte (Helleristningene i Alta) su otkriveni 1972. godine, i od tada je pronađeno oko 5000 kamenja s urezanim crtežima. Najveći lokalitet je Jiepmaluokta, oko 4 km od središta grada Alta, gdje je pronađeno oko 3000 pojedinačnih petroglifa, te je taj lokalitet pretvoren u muzej na otvorenom (Alta muzej). Najstariji crteži potječu iz oko 4200. pne. dok su najmlađi iz oko 500. pne. Oni prikazuju prapovijesnu kulturu lovaca-sakupljača koji su lovili i kontrolirali krda sobova, pravili brodove, ribarili i prakticirali šamanske rituale kojima su obožavali medvjede i druge životinje. Ovi petroglifi su jedini spomenici iz kojih se može spoznati nešto o Komsa kulturi, za koju se vjeruje da je daleki predak naroda Saami.
-
Alta muzej na otvorenom -
Ograđeno krdo jelena; dokaz pripitomljavanja sobova -
Interakcija čovjeka i soba -
Brodovi i apstraktni simboli -
Obala Langfjordena
Alta ima ugovore o partnerstvu s
- ↑ Norske Kommunevåpen, Nye kommunevåbener i Norden, 1990. Posjećeno 4. siječnja 2011. style="background:#ff9090; color:black; vertical-align: middle; text-align: center; " class="table-no" | No
- Službena stranica Arhivirano 2011-01-10 na Wayback Machine-u style="background:#ff9090; color:black; vertical-align: middle; text-align: center; " class="table-no" | No
- Alta - turistički vodič
- Fotografije Alte Arhivirano 2006-07-22 na Wayback Machine-u
| U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala o temi: Alta |


