Dvorac Drottningholm

Kraljevski posjed Drottningholm
Svjetska baština – UNESCO
Švedska Drottningholm Lokacija Drottningholma u Švedskoj
Registriran:	1991. (15. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	iv
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Dvorac Drottningholm (švedski: Drottningholms slott što znači "Kraljičin otočić") je privatna rezidencija švedske kraljevske obitelji koja se nalazi u Drottningholmu na otoku Lovön u općini Ekerö (Grofovija Stockholm, Švedska).

Izvorno je izgrađena krjem 16. vijeka kao rezidencija švedskog kraljevskog dvora, što je i bio tokom 17. i većinom 18. vijeka. Danas je velika turistička atrakcija, a njeno šire područje sa teatrom (1776.), kineskim paviljonom i parkom, je upisano na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi 1991. kao jedan od najljepših primjera dvorca iz 18. vijeka koja je inspirirana Versajom u Francuskoj.

Karta kraljevskog posjeda Drottningholm

Historija

Drottningholmski dvorac oko 1700. god.

Prilaz dvorcu

Barokni park ispred dvorca

Drottningholmski dvorac su obilježile švedske kraljice. Izvorno je renesansni dvorac izgradio flamanski arhitekt Willem Boy za kraljicu Katarinu Jagelović, suprugu kralja Johana III 1580. godine, na mjestu kraljevske kuće Torvesund ("Zvuk ribolova").

Dvorac je 1661. godine kupila kraljica Hedvig Eleonora od Holstein-Gottorpa, ali je dvorac potpuno izgorio iste godine. Stoga je kraljica uposlila švedskog arhitekta Nicodemusa Tessina starijeg koji je obnavljao dvorac sve do svoje smrti 1681. godine kada je radove na unutrašnjosti nastavio i dovršio njegov sin Nicodemus Tessin mlađi. Kraljičin sin, kralj Karl XI, je rado boravio u dvorcu gdje je často lovio, a supruga njegova sina Karla XII, kraljica Ulrika Eleonora Danska, je koristila dvorac kao kraljevsku rezidenciju tokom odsutnosti kralja za vrijeme Velikog sjevernog rata (1700.-1721.).

Kraljica Ulrika Eleonora Švedska je dvorac načinila rezidencijom za svog supruga Fredericka I od 1715. do 1744. godine kada je kao svadbeni dar darovan kraljici Lujzi Ulriki Pruskoj kada se udala za Adolfa Fredericka koji je postao kraljem 1751. godine. Kraljica je dala dvorac obnoviti u raskošni rokoko dvorac, a izgradila je i kraljevski teatar nakon što je skromna građevina izgorila 1762. godine. Kraljica je sa svojim mužem živjela u dvorcu sve do 1771. godine kada je kralj umro, a kraljica prodala dvorac švedskoj državi 1777. godine. Njezin sin, kralj Gustav III, je nastavio koristiti dvorac kao kraljevsku rezidenciju koja je doživjela svoje zlatno doba za njegove vladavine. Njegovi nasljednici, njegov sin kralj Gustav IV (vlado od 1792.-1809.) i brat, kralj Karl XIII (vladao od 1809.-18.), su sporadično koristili dvorac. Gustav IV je 11 dana bio zatvoren u Kineskom paviljonu Drottningholmskog parka prilikom njegove abdikacije 1809. godine.

Tokom vladavine Karla XIV (vladao 1818.-44.) dvorac je napušten jer ju je kralj smatrao za simbol stare dinastije. Dvorac je propadao, a njezin inventar je odnešen i naposlijetku rasprodan.

Prvu obnovu dvorca poduzeo je kralj Oskar I 1846. godine, te je dvorac poslužio za prijem prvih pan-skandinavskih studenata 1856. godine, a tu je i rođen budući kralj Gustav V 1858. godine. Kralj Oskar II od Švedske je nastavio njezinu obnovu 1880-ih, ali je kritiziran jer ju je modernizirao bez obraćanja pažnje na njezin orginalni izgled. Tek je Gustav V. 1907. godine započeo njezinu obnovu u izvornom izgledu iz 18. vijeka, a dvorac je postao ljetnom rezidencijom švedske kraljevske porodice.

Nakon što je kraljevska porodica učinila Drottningholm svojom primarnom rezidencijom 1981. godine, nju čuva švedska vojska, kao i Stockholmsku palaču.

Odlike

Dvorac je tokom historije doživio više obnova i modernizacija, a posljednja je bila od 1997.-2002. godine kada su obnovljeni i očišćeni vanjski zidovi.

Crkvu dvorca iz 1746. godine koriste stanovnici župe Lovön svake zadnje nedjelje u mjesecu. Drottningholmski kraljevski teatar je mjesto održavanja opernog festivala svakog ljeta, a izeđu njih ponekad tu djeluje i Kraljevska švedska opera.

Parkovi Drottningholma su nastajali i širili se pri svakoj obnovi dvorca, te su tako različitih stilova. Najstariji je onaj barokni francuski park ispred ulaza u dvorac kraljice Hedvig Eleonore iz 17. vijeka. Engleski park je nastao tokom vladavine Gustava III a čine ga dva jezera, kanali, mostovi i veliki travnjaci, te drvoredi oko avenija i perivoja.

• 
  Dvorac straga
• 
  Kraljevski teatar
• 
  Kraljevska crkva
• 
  Engleski park
• 
  Kineski paviljon iznutra

Izvori

• Jan Mårtenson & Gunnar Brusewitz: Drottningholm. Slottet vid vattnet (Drottningholm, dvorac pored vode), 1985. (sv)

Vanjske veze

Dvorac Drottningholm na Wikimedijinoj ostavi

• Službene stranice švedskog kraljevskog dvora Arhivirano 2008-06-01 na Wayback Machine-u
• Svjetska baština dvorca Drottningholm Arhivirano 2012-05-06 na Wayback Machine-u
• Drottningholmski park s virtualnom panoramom od 360x180 stupnjeva na stockholm360.net