Delhi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Delhi
Dilli
Prizor iz centra grada
Prizor iz centra grada
Prizor iz centra grada
Koordinate: 28°36′N 77°13′E / 28.600°N 77.217°E / 28.600; 77.217
Površina
 - Ukupna 1.484 km2
Visina 239
Stanovništvo (2001.)
 - Grad 13.782.976
 - Gustoća 11.463 stanovnika po/km2
Vremenska zona UTC+5:30 (UTC)
Službene stranice
delhigovt.nic.in
Karta
Delhi na mapi Indije
Delhi
Delhi
Pozicija Delhia na karti Indije

New Delhi predstavlja glavni grad Indije i istoimene indijske savezne države.

Poznat je i pod imenom Delhi. Nalazi se na obali rijeke Jamuna, na prijelazu iz doline Inda u dolinu Gangesa. Predstavlja važno saobraćajno, političko, upravno i trgovačko središte.

Sastoji se od starog dijela (Old Delhi ili Shahjahanabad) poznatog po mnogobrojnim arhitektonskim spomenicima iz indijske prošlosti i novog dijela (New Delhi) kojeg su britanski kolonizatori sagradili godine 1912. po evropskim urbanističkim principima.

Osnovan je u 11. vijeku, a godine 1206. postao je prijestolnica delhijskog sultanata koga je srušio krajem 14. vijeka srušio Tamerlan. Baber ga je zauzeo godine 1526. a godine 1739. su ga opustošili Perzijanci. Do godine 1803. bio je središte hindu Maratha prinčeva, a onda su ga osvojili Britanci. Od godine 1947. je prijestolnica nezavisne Indije.

Istorija[uredi | uredi kod]

Masdžid džamija

Za Delhi se veruje da je Indraprašta iz epa Mahabharata i da je osnovan oko 5.000. pre Hrista. Ali najstariji raheološki nalazi su iz Maurja perioda. Čuveni gvozdeni stup je napravljen u doba Kumara Gupte. Osam velikih gradova je tokom istorije građeno u području Delhija. Dinastija Tomara Radžput je osnovala Lal Kot 736. blizu Kutab minareta. Radžputski kralj Adžmer je 1180. osvojio Lal Kot. Afganistanac Muhamed Gori je 1192. pobedio radžputskog kralja Pritviradža III. Od 1206. Delhi je sedište Delhijskog sultanata. Prvi sultan Delhija Kutbud din Ajbak je bio bivši rob, koji je postao general, pa guverner i zatim sultan Delhija. Kutbud din Ajbak je započeo gradnju Kutab minareta da bi proslavio svoju pobedu. U tom kompleksu je sagradio prvu džamiju u Delhiju. Posle kraja Robovske dinastije, sledile su Kildži dinstija, pa Tugluk, Sajidsjka i Lodi dinastija. Te različite dinastije su gradile različite tvrđave . U Prvoj bici kod Panipata 1526. Babur je pobedio zadnjeg sultana iz dinastije Lodi i osnovao je Mogulsku dinastiju i Mogulsko carstvo. Moguli su vladali iz Delhija, Agre i Lahorea. Baburov sin Humajun je bio poražen i jedno vreme je pobegao u Afganistan,. Uz persijsku pomoć je povratio vlast. Treći i najveći mogulski car Akbar Veliki premestio je sedište carstva u Agru, tako da je tada opalo značenje Delhija. Sredinom 17. veka mogulski car Šah Džahan je sagradio sedmi grad na području Delhija, a danas je poznat kao stari Delhi. Ponovo je Delhi postao glavni grad. Aurangzeb (1658.-1707.) je krunisan 1658. u Delhiju. Ahmad šah Abdali je 1761. poharao Delhi posle Treće bitke kod Panipata. Delhi je 1857. došao u sastav Britanske Indije. Kalkuta je postala glavni grad Britanske Indije, a Delhi je ponovo postao glavni grad tek 1911. Britanski arhitekta Edvin Lutjens je dizajnirao Nju Delhi kao sedište vlade. Nju Delhi postaje glavni grad Indije posle 1947.

Lotusov hram je primer moderne indijske arhitekture
Indijska vrata u čast na 90.000 indijskih vojnika poginulih u afganistanskim ratovima i Prvom svetskom ratu

Ekonomija[uredi | uredi kod]

Delhi je uvek bio ekonomski centar severne Indije. Delhi je bio najveći industrijski grad severne Indije. U zadnje vreme servisni sektor se naglo razvija zbog mnogo obrazovane radne snage , koja govori engleski. To je privuklo multinacionalne kompanije, posebno u sektoru informacionih tehnologija, telekomunikacija i banaka. Delhi svojim boljim životnim standardom privlači mnogo ljudi iz seoskih područja Indije. Zbog velike migracije Delhi je jedan od gradova, koji rastu najbrže na svetu.

Kultura[uredi | uredi kod]

Delhi je bio centar nekoliko carstava sa različitim religijama. Zbog toga ima jedinstvenu istoriju mešanja različitih kultura. Stari grad je mesto gde su mogulski i muslimanski vladari sagradili nekoliko arhitektoniskih čuda poput Masdžid džamije i delhijske crvene tvrđave. Na Uneskovoj listi svetske baštine nalaze se Humajunov grob i Kutab minaret. Od drugih značajnih spomenika ističu se Indijska vrata i astronomska opservatorija iz 18 veka Džantar Mantar. Hram Lotus je simbol delhijske religiozne tolerancije i jedinstva. Hram Lotus predstavlja primer moderne indijske arhitekture. Najveća džamija u Indiji je Masdžid džamija. Većina ljudi u Delhiju su hinuisti , a Birla Mandir je hram posvećen hinduskoj božici bogatstva.

Transport[uredi | uredi kod]

Javni transport u Delhiju čine auto-rikše, autobusi, metro, taksiji i železnica. Autobusi prevoze 60% stanovništva. Tokom 2001. u Delhiju je bilo preko 3 miliona vozila. Grad se suočava sa teškim problemima u saobraćaju, velikom zagađenošću zraka i velikim saobraćajnim gužvama. Da bi se rešili saobraćajni problemi počelo se sa izgradnjom metroa. Metro je proradio 2005. sa tri operativne linije i prevozi samo 1% stanovništva. Zbog problema zagađenja vazduha, svi javni prevoznici moraju koristiti gas umesto dizela. Svetska banka je svrstala Delhi u najzagađeniji grad na svetu. Međunarodni aerodrom Indira Gandi prevezao je 2005 više od 16,2 miliona putnika.

Galerija[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Milionski gradovi u Indiji Flag of India
AgraAhmedabadAlahabadAmricarAsansolBangalorBopalČenajKoimbatorDelhiDanbadFaridabadHajderabadIndorDžabalpurDžajpurDžamšedpurKanpurKočinKolkataLaknauLudijanaMaduraMirutMumbajNagpurNašikPatnaPunaRadžkotSuratVadodaraVaranasiVidžajavadaVizagapatnam