Mahunarke

Izvor: Wikipedia
Mahunarke
Plod graha mahunara
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Lindl.
Raspon
Rasprostranjenje porodice Fabaceae. Mahunarki ima u četiri glavna bioma: džungla, umereni, trava i sukulenti.[1]

Rasprostranjenje porodice Fabaceae. Mahunarki ima u četiri glavna bioma: džungla, umereni, trava i sukulenti.[1]
Potporodice

Caesalpinioideae
Mimosoideae
Faboideae

Mahunarke (leptirnjače ili bobovi) je porodica reda Fabales koju čini 95% tog reda (730 rodova i 19 500 vrsta) i jedna je od najbrojnijih porodica dikolitedonih biljaka. Naziv mahunarke dolazi od riječi mahuna, kako se zove njihov plod, a leptirnjače zbog izgleda cvijeta koji podsjeća na leptira zatvorenih krila.

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

Mahunarke su rasprostranjene po cijelom svijetu, pa kažemo da su kosmopolitska porodica. U tropskim oblastima prevladavaju drvenasti predstavnici, a u vantropskim regijama su znatno češći zeljaste vrste. Možemo reći da mahunarke pretežno naseljavaju suha zemljišta koja su bogata krečom. Veoma značajno mjesto predstavnici ove porodice zauzimaju u vegetaciji europskih stepa i polupustinja. Međutim, istaknutu ulogu porodica Fabaceae igra i na prostoru srednjoeurop

U prehrani[uredi - уреди]

Ljudi u Indiji najčešće koriste mahunarke u prehrani, jer hinduizam ne odobrava da ljudi jedu meso. Sadrže mnogo proteina, pa ih dosta koriste i vegetarijanci i vegani. Sadrže i vlakna koja poboljšavaju rad probavnog sustava. Međutim, u njima postoje nutrijenti koji su štetni za njegov rad, pa se preporučuje 10 sati prije kuhanja držati mahune u vodi.

Opis[uredi - уреди]

Mahuna[uredi - уреди]

Mahuna ili legumen je plod mahunarki i vrsta pucajućeg ploda (samo kod nekih vrsta je nepucajući, npr. rogač). Otvara se pucajući preko dva uzdužna šava, „trbušnog“ i „leđnog“. Nastaje od jednog oplodnog listića, a razvije se iz tučka. Tipska mahuna je duguljastog izgleda, čija veličina ovisi od broja sjemenki na trbušnom šavu. Sadrži u velikim količinama aminokiselinu metionin.

Korijen[uredi - уреди]

Vrste porodice mahunarki se karakteriziraju prisustvom specifičnih aminokiselina i intenzivnim metabolizmom azota. Ove osobine su u vezi sa pojavom mutualističke simbioze koja se uspostavlja između korijena i azotofiksirajućih bakterija. Kao posljedica naseljavanja ovih bakterija na korijenu se stvaraju karakteristične kvržice.

Stablo[uredi - уреди]

U pogledu životnih oblika prisutne su jednogodišnje i višegodišnje zeljaste biljke, grmovi, drveće i lijane. Lijane su predstavnici sa vitkim penjućim stablom, uz pomoć rašljika. Drvenasti predstavnici potiču iz tropa i suptropa.

Listovi[uredi - уреди]

Listovi su najčešće spiralno raspoređeni, perasto ili prstasto složeni ili tročlani. Rijetko dolazi do redukcije složenih listova na jedan listić. Listići složenog lista imaju jače ili slabije nazubljen obod, a ponekad su preobraženi u rašljike. Zalisci su najčešće razvijeni, ostaju ili otpadaju, a ponekad su preobraženi u trnove.

Cvijet[uredi - уреди]

Cvijetovi mahunarki imaju pet čaški i 3-5 latica i dvospolni su. Imaju deset prašnika i izduženu iskrivljenu plodnicu. Cvijetove najčešće oprašuju kukci i ptice.

Sjeme[uredi - уреди]

Sjeme mahunarki nema endosperme. Ima glatku sjemenu lupinu koja ga štiti i dvije supke, koje zametku daju hranu za vrijeme razvitka, dok ne proklija. Za klijanje su potrebni voda zrak i toplina.
Greška citiranja <ref> tags exist, but no <references/> tag was found; $2