Kćeri Božje ljubavi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kćeri Božje ljubavi
Congregatio Filiae Divinae Caritatis
grb
( grb)
Kratica naziva: FDC
Godina osnivanja: 1868.
Godina reorganiziranja:
Reorganizator: -
Mjesto osnivanja: Beč
Franziska Lechner
utemeljitelj: Franziska Lechner
krilatica:
Službeni jezik:
Sjedište: Beč do 1968., nakon tog Grottaferrata u Italiji
majka:
čelni čovjek: majka
Roditeljski red:
Redovi nastali iz ovog reda:
Podredovi:
Broj pripadnika: 1100[1]
Poznati pripadnici:
Odijelo:

Kćeri Božje ljubavi (latinski: Congregatio Filiae Divinae Caritatis, akronim: FDC) je ženski katolički crkveni red, čije su članice poznate po dobrotvornom radu.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kongregaciju Kćeri Božanske ljubavi osnovala je rođena Bavarka - Franciska Lechner u austrijskom Beču - 21. novembra 1868. Franciska je još kao mlada djevojka osjetila jak poriv da se posveti religijskom životu i počela tražiti svoje mjesto u crkvi.

Jedno je vrijeme bila članica Sestara Notre Dame, zatim je nakon napuštanja te zajednice, radila po Švicarskoj gdje je osnovala bolnicu i nekoliko škola.[1]

Sestre iz Poljske

Franciska je silno željela osnovati vlastitu kongregaciju, zbog tog je otišla u Beč, duhovni centar katoličke Austrije, i zatražila dozvolu za organiziranje ženske kongregacije. Kako je njena zajednica rasla, Franciska je prihvatila pravila sv. Augustina za svoje sestre. Započela je svoj posao otvaranjem domova sv. Marije kako bi osigurala dostojan stan brojnim mladim seoskim ženama koje su pohrlile u gradove za industrijske revolucije. Duboko svjesna loših uvjeta svoga vremena, bila je odlučna zaštititi ta nedužna bića od fizičkih i moralnih opasnosti koje su bile rasprostranjene u gradovima 19. vijeka. U vrlo kratkom roku sestre su počele otvarati škole u brojnim krajevima Austro-Ugarske, kao i domove za najsiromašne sugrađane.[1]

Osnivačica Franciska Lechner umrla je 1894. u Austriji, a njen posao danas nastavlja oko 1100 sestara, koje su poduzele korake za njenu beatifikaciju.[1]

Danas sestre djeluju u sljedećim državama: Albaniji, Austriji, Argentini, Boliviji, Bosni i Hercegovini, Brazilu, Hrvatskoj, Češkoj, Ekvadoru, Engleskoj, Njemačkoj, Haitiju, Mađarskoj, Italiji, Kosovu, Poljskoj, Slovačkoj, Švicarskoj, Ugandi, Ukrajini i Sjedinjenim Američkim Državama.[1]

Nakon raspada Austro-Ugarske 1918. na više nacionalnih država brojni samostani Kćeri Božje ljubavi našli su se izvan granica Austrije te više nije bilo moguće upravljati njima iz Beča kao do sada. Zato se nakon dugih razgovora i promišljanja pristupilo osnivanju provincija po novonastalim državama. Pa su 11. oktobra 1919. osnovane su provincije u Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca i Poljskoj.[2]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "History of the Congregation" (engleski). Congregation of the Daughters of Divine Charity. https://daughtersofdivinecharity.org/history-of-the-congregation/. pristupljeno 6. 4. 2018. 
  2. "Osnivanje i širenje Družbe" (hrvatski). Kćeri Božje ljubavi. http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/osnivanje-i-sirenje-druzbe. pristupljeno 6. 4. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]