Sestre milosrdnice

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sestre milosrnice
Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo
grb
( grb)
Kratica naziva: DC
Godina osnivanja: 1633.
Godina reorganiziranja:
Reorganizator: -
Mjesto osnivanja: Pariz
Vincent Paulski, Louise Marillac
utemeljitelj: Vincent Paulski, Louise Marillac
krilatica:
Službeni jezik:
Sjedište: Rue du Bac 140, Pariz
superior:
čelni čovjek: superior
Roditeljski red: Lazaristi
Redovi nastali iz ovog reda:
Podredovi:
Broj pripadnika: 15,057[1]
Poznati pripadnici:
Odijelo:

Sestre milosrdnice punim imenom Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga (latinski: Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo, akronim: DC) su najveći ženski katolički crkveni red, čije su članice poznate po dobrotvornom radu i kao vrijedne medicinske sestre po bolnicama.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Sestre milosrdnice osnovane su 1633. u Parizu od strane Vinceta Paulskog i plemkinje Louise Marillac. Ta kongregacija je bila radikalna novotarija za standarde 17. vijeka, kako zbog svoje organizacije - redovnice više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po samostanima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - misionarstva po najsiromašnijim zemljama svijeta, pomoći bolesnima i siromašnim.[1]

Vincet Paulski je kao spretan organizator, po receptu iz Pariza - u svakom gradu ili zemlji u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao bratovštinu među bogatijim damama koje su se htjele baviti karitativnim radom i pomoći sirotinji. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.[1]

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih seljačkih djevojaka i njihov rad, omogućio brzi rast kongregacije.[1] Zbog tog su krajem 20. vijeka - Sestre milosrdnice izrasle u najveću žensku redovničku zajednicu.[1]

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su sirotinju po svojim malobrojnim samostanima i domovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i obrazovanju siromašne djece i radu po bolnicama, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i hospicija. Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim frontovima, pa su ih odmah nazvali - Frontovski anđeli.[1]

Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)

U januaru 2017. Sestre milosrdnice imale su 15,057 sestara koje su živjele u 1,806 misija u razbacanih u 94 zemlje.[2]

Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima[uredi | uredi kod]

Sestre milosrdnice djeluju u Hrvatskoj od 1845. kad je prvih šest sestara iz Tirola stiglo u Zagreb. Gotovo od samog početka od 1846. rade u prvoj ženskoj bolnici. Između 1848.-1945. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od 1926. do 1945. i njihova ženska gimnazija.[3]

Prve sestre došle su u Sloveniju u Maribor iz Graza 1843. a u Ljubljanu 1852.[4]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 30. 3. 2018. 
  2. Where we are (engleski). Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul. Pristupljeno 30. 3. 2018. 
  3. Kratka povijest Družbe (hrvatski). Družba sestara milosrdnica. Pristupljeno 30. 3. 2018. 
  4. 400-letnica vincencijanske karizme (slovenski). Moja obcina. Pristupljeno 30. 3. 2018. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]