Sestre milosrdnice

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sestre milosrnice
Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo
grb
( grb)
Kratica naziva: DC
Godina osnivanja: 1633.
Godina reorganiziranja:
Reorganizator: -
Mjesto osnivanja: Pariz
Vincent Paulski, Louise Marillac
utemeljitelj: Vincent Paulski, Louise Marillac
krilatica:
Službeni jezik:
Sjedište: Rue du Bac 140, Pariz
superior:
čelni čovjek: superior
Roditeljski red: Lazaristi
Redovi nastali iz ovog reda:
Podredovi:
Broj pripadnika: 15,057[1]
Poznati pripadnici:
Odijelo:

Sestre milosrdnice punim imenom Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga (latinski: Societas Filiarum Caritatis a S. Vincentio de Paulo, akronim: DC) su najveći ženski katolički crkveni red, čije su članice poznate po dobrotvornom radu i kao vrijedne medicinske sestre po bolnicama.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Sestre milosrdnice osnovane su 1633. u Parizu od strane Vinceta Paulskog i plemkinje Louise Marillac. Ta kongregacija je bila radikalna novotarija za standarde 17. vijeka, kako zbog svoje organizacije - redovnice više nisu morale živjeti i boraviti isključivo po samostanima, a isto tako i zbog ciljeva djelovanja - misionarstva po najsiromašnijim zemljama svijeta, pomoći bolesnima i siromašnim.[1]

Vincet Paulski je kao spretan organizator, po receptu iz Pariza - u svakom gradu ili zemlji u kojoj je namjeravao osnovati proviciju Sestara milosrdnica, prvo osnovao bratovštinu među bogatijim damama koje su se htjele baviti karitativnim radom i pomoći sirotinji. Iz tog nukleusa bi se kasnije razvila lokalna provincija.[1]

Taj recept bio je dobar za početak, ali je kasnije masovni ulazak siromašnih seljačkih djevojaka i njihov rad, omogućio brzi rast kongregacije.[1] Zbog tog su krajem 20. vijeka - Sestre milosrdnice izrasle u najveću žensku redovničku zajednicu.[1]

Na samom početku Sestre milosrdnice zbrinjavale su sirotinju po svojim malobrojnim samostanima i domovima. Gotovo od samog početka posvetile su se i obrazovanju siromašne djece i radu po bolnicama, koje su u to vrijeme bile nešto poput ubožnica i hospicija. Isto tako od samog početka zbrinjavaju ranjenike na brojnim frontovima, pa su ih odmah nazvali - Frontovski anđeli.[1]

Karta rasprostanjenosti po svijetu (sivo su označene zemlje gdje ih nema)

U januaru 2017. Sestre milosrdnice imale su 15,057 sestara koje su živjele u 1,806 misija u razbacanih u 94 zemlje.[2]

Sestre milosrdnice po južnoslavenskim prostorima[uredi - уреди | uredi izvor]

Sestre milosrdnice djeluju u Hrvatskoj od 1845. kad je prvih šest sestara iz Tirola stiglo u Zagreb. Gotovo od samog početka od 1846. rade u prvoj ženskoj bolnici. Između 1848.-1945. u Zagrebu je djelovala njihova učiteljska škola, a od 1926. do 1945. i njihova ženska gimnazija.[3]

Prve sestre došle su u Sloveniju u Maribor iz Graza 1843. a u Ljubljanu 1852.[4]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 "Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/topic/Daughters-of-Charity-of-Saint-Vincent-de-Paul. pristupljeno 30. 3. 2018. 
  2. "Where we are" (engleski). Daughters of Charity of Saint Vincent de Paul. http://filles-de-la-charite.org/who-we-are/where-we-are/. pristupljeno 30. 3. 2018. 
  3. "Kratka povijest Družbe" (hrvatski). Družba sestara milosrdnica. http://www.milosrdnice.hr/novosti/kratka-povijest-druzbe/. pristupljeno 30. 3. 2018. 
  4. "400-letnica vincencijanske karizme" (slovenski). Moja obcina. https://www.mojaobcina.si/menges/novice/verske/400-letnica-vincencijanske-karizme.html. pristupljeno 30. 3. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]