Herta Haas

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Herta Haas
Rođen/a 29. mart 1914. (1914-03-29)
Slovenska Bistrica, Austro-Ugarska
Umro/la 5. mart 2010. (dob: 95)
Beograd, Srbija
Počivalište Pobreško groblje, Maribor
Nacionalnost Jugoslavenka
Etnicitet Jevrejka[1][2][3]
Državljanstvo Srbija
Politička partija SKJ
Suprug/a/zi/ge Josip Broz Tito
Djeca Aleksandar Mišo Broz
Roditelji Henrik Haas
Priska (Schindler) Haas
Rodbina Saša Broz
(unuka)

Herta Has (Slovenska Bistrica, 29. 3. 1914 - Beograd, 5. 3. 2010) je bila jugoslavenska komunistkinja jevrejskog porekla, aktivistkinja međunarodnog ženskog i komunističkog pokreta i partizanski borac u drugom svetskom ratu. Široj javnosti je poznata kao druga supruga Josipa Broza Tita.[4]

Bila član SKOJ-a od 1934, a Komunističke partije Jugoslavije od 1936. godine. Aktivno je radila u Ženskom pokretu u Mariboru i Omladinskoj sekciji ženskog pokreta u Zagrebu. Radila je u punktu za odlazak dobrovoljaca u Španiju, kao i na zadacima tehnike CK KPJ.

Posle rata radila je u Saveznom izvršnom veću.

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Herta Haas je rođena u Slovenskoj Bistrici 29. 3. 1914 godine u jevrejskoj obitelji njemačkoga podrijetla.[1] Hertin otac Henrik Haas je bio pravnik i socijalist, a majka Priska Schindler-Haas učiteljica. Henrik Haas je došao u Maribor 1906 godine, te je ondje otvorio odvjetničku kancelariju. Priska Haas je studirala i diplomirala 1909 na "Njemačkoj učiteljskoj akademiji" u Mariboru, te je nakon diplome dvije godine radila kao učiteljica u ruralnim školama u Štajerskoj.[2] Stupanjem Adolfa Hitlera na vlast u Njemačkoj, Hertin otac je postao žrtva rasističkih pogroma, te je svoja protufašistička uvjerenja prenio na Hertu.[1] Herta je pristupila revolucionarnom radničkom pokretu kao studentkinja Visoke ekonomske škole u Zagrebu.

Komunistički pokret[uredi - уреди | uredi izvor]

1934 Herta je postala član Savezu komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), a Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) 1936 godine. Bila je predana partiji. Aktivno je radila u Ženskom pokretu u Mariboru i Omladinskoj sekciji ženskog pokreta u Zagrebu. Radila je u punktu za odlazak dobrovoljaca u Španiju, kao i na zadacima tehnike Centralnom komitetu (CK) KPJ. S Titom se upoznala 1937 u Parizu, kada je kao kurirka u iz Zagreba u francusku prijestolnicu donijela krivotvorene putovnice za španske borce sa teritorije Kraljevine Jugoslavije. Kao levičarsko-intelektualna metropola tadašnje Evrope, Pariz je bio regrutni centar španskih dobrovoljaca i stanica na putu prema Moskvi, prestonici Kominterne.[2][5][6][7]

Ponovni susret između Herte i Tita dogodio se tek dve godine posle. Vraćajući se iz Moskve, Tito je zastao u Istanbulu. Čekao je pasoš kojim je nameravao da dobije ulaznu vizu u Kraljevinu Jugoslaviju. Dokumente je opet dostavila Herta i to je bio početak njihove veze. Po povratku u Zagreb nastavili su zajednički život. Stanovali su u unajmljenoj kući pod lažnim imenima Marija Šarić i Slavko Babić, odbornik opštine Sinj, u kojoj je tih godina vladala Radničko-seljačka stranka.[5][6][7] Tu su živeli do izbijanja rata 1941 godine.

Drugi svetski rat[uredi - уреди | uredi izvor]

Tito je u maju 1941 godine otputovao u Beograd, gde je upoznao novu partijsku kurirku Davorjanku Paunović Zdenku. Herta je ostala u Zagrebu u poodmakloj trudnoći, a nekoliko dana posle Titovog odlaska rodila je sina Aleksandra Mišu Broza. Hertu i bebu od ustaša je skrivao Vladimir Velebit u svojoj garsonjeri.[6] U martu 1942. godine, Hertu su uhitili u kući Ivana Krajačića Steve. Završila je u ustaškom zatvoru, prethodno pokušavši samoubistvo. Kasnije je o tome pričala:

Wikiquote „Nije to tako lako, prerezati žile, tim više što to nije bio dovoljno oštar nož... Kad sam dovoljno krvi izgubila, pala sam u nesvijest.[8]
(Herta Haas)

Nakon njezina uhićenja, partijska organizacija je sklonila njenog sina Mišu u folksdojčersku obitelj Mahnufrit. Ivan Krajačić je 18. marta 1942, preko Kopiničeve radio-stanice i preko Moskve poslao svoju prvu radio-depešu Centralnom komitetu KPJ u Foču:

»Nedavno je u Zagrebu uhapšena Herta pod imenom i prezimenom Marija Šarić. Ona je napravila neuspeli pokušaj samoubistva. Preduzimamo mere za njeno oslobađanje. Miško je van opasnosti.«[9]

O Hertinom oslobađanju je pregovarala partizanska delegacija tokom martovskih pregovora u Zagrebu 1943. godine, s tim da Nemcima nije rečeno da je ona Titova supruga.[10] Zamenom zarobljenika, Tito je nju i Andriju Hebranga izvukao iz Jasenovca, dajući za uzvrat visoke njemačke časnike koje su partizani zarobili u Bosni i Hercegovini. Kada je partizanski pregovarač Vladimir Velebit napustio Zagreb i pošao ka slobodnoj teritoriji partizana u društvu Herte Has, ni Hrvati ni Nemci nisu imali pojma da su oslobodili majku Titovog drugog sina.[11] Njena saborka Olga Humo ju je opisala kao "divnu osobu", koja je "imala i odlično držanje na policiji".[12]

Neposredno po izlasku iz ustaškog logora Jasenovac, Herta Has je kao partizanski borac tokom maja i juna 1943. godine učestvovala u bici na Sutjesci.[13] 1. septembra 1943. učestvovala je partijskoj konferenciji 1. proleterske divizije u tek oslobođenom Bugojnu. Ispred CK KPJ, Vrhovnog štaba NOV i POJ i CK KP Hrvatske, konferenciji su prisustvovali: Edvard Kardelj, Sreten Žujović Crni, Cana Babović, Andrija Hebrang i Herta Has, koji su bili na putu za Vrhovni štab.[14]

Boris Kidrič i Herta Has sa grupom slovenskih vijećnika u Jajcu.

Nakon konačnog dolaska u Vrhovni štab NOVJ, Hertu je dočekalo neprijatno iznenađenje. Tamo su ona, Tito i njegova ljubavnica Zdenka neko vreme "išli zajedno", što je bila poprilično neprijatna situacija, nakon čega je Herta otišla:

Wikiquote „Dođe ona kod muža i zatekne Zdenku. Onda je, neko vreme, njih troje išlo zajedno. Da Bog sačuva! I, njemu su gutali to što drugima nije bilo dozvoljeno. Kad je Herta shvatila situaciju, otišla je.[15]

Herta i Tito su se sreli ponovno u Jajcu, na drugom zasjedanju AVNOJ-a krajem novembra 1943 godine, gdje je ona došla sa Ivom Lolom Ribarom. U kući u kojoj je Tito stanovao zatekla je Davorjanku Paunović, koja joj je oštro rekla: "Draga moja, u ovoj kući nema mjesta za dvije žene." Herta se jako uzrujala i otišla je potražiti Tita u štab gdje ga je upitala: "Koja ti je to žena? Zar ti nisam ja žena." Titu je bilo neugodno pred suradnicima, te joj je odgovorio: "Pa dogovorite se." Herta mu je potom pred svima odbrusila kako se ona nema tu što dogovarati i otišla je bez pozdrava na oslobođeni slovenski teritorij.

U Sloveniji je postala načelnik Propagandnog odeljenja Glavnog štaba NOV i PO Slovenije, pod partizanskim imenom Vera Savič.[16]

Period SFRJ[uredi - уреди | uredi izvor]

Tita je videla još samo jednom i nikada više, 1946 godine u kabinetu predsednika FNR Jugoslavije.[6] [17] Nakon Davorjankine smrti, Tito je Herti napisao pismo dugo 16 stranica u kojem ju je molio da mu se vrati. Ona mu je odgovorila kratkim pisamcem od samo dvije, tri rečenice: "Dragi moj, Herta Haas kleči pred muškarcem samo jednom u životu."[2][5][7][18] Herta se poslije udala i rodila je dvije kćeri.

Nakon Drugog svjetskog rata radila je u Ministarstvu industrije i rudarstva NR Hrvatske,[2] a potom kao tajnica u Saveznom izvršnom veću.[2][7][18] Živela je u Beogradu sa ćerkama, profesorkama na Beogradskom univerzitetu.[19]

Herta Haas je umrla 5. 3. 2010 godine u Beogradu. Prema vlastitoj želji, pokopana je u krugu najuže obitelji na Pobreškom groblju u Mariboru.[2][6]

Porodica[uredi - уреди | uredi izvor]

Hertin sin Mišo je bivši hrvatski diplomata u Indoneziji i gospodarstvenik, a unuka Saša Broz je kazališna redateljica i upravnik Pulskog pozorišta.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 Pero Zlatar (9. 3. 2010). Herta Haas: Žena koja Broza nije htjela ponovno primiti u svoj život. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na 23. 4. 2014. Preuzeto 23. 4. 2014 „Herta je bila jedno od dvoje djece nadasve uspješnoga odvjetnika. Roditelji joj bijahu Židovi njemačkoga podrijetla.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 ((sl)) Majda Širca (28. 7. 2012). Herta Haas, gospa iz jekla in porcelana. Objektiv. Preuzeto 24. 4. 2014 „Hertina slovensko-germansko-židovska narava tovrstnih scen ne bi nikoli dovolila.
  3. Branimir Bradarić (7. 3. 2013). Sve Titove žene: Četiri puta se ženio i imao više ljubavnica. Večernji list. Preuzeto 24. 4. 2014 „Treća njegova supruga bila je Herta Haas, bogata Slovenka židovskog porijekla, koja je za Tita, prema navodima povjesničara, bila i najznačajnija od njegovih žena.
  4. http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest/umrla-druga-titova-zena-herta-has-17567
  5. 5,0 5,1 5,2 Nina Ožegović (25. 8. 2008). Javne i tajne Titove ljubavi. Nacional. Preuzeto 24. 4. 2014
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 6,4 A. Be. (9. 3. 2010). U 96. godini umrla bivša Titova supruga Herta Haas. Večernji list. Preuzeto 24. 4. 2014
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 I. Mićević (9. 3. 2010). Sa Titom u ilegali. Novosti. Preuzeto 24. 4. 2014
  8. https://www.vreme.com/cms/view.php?id=919031
  9. http://www.znaci.net/00003/502.pdf
  10. http://www.znaci.net/00001/170_5.pdf
  11. http://www.znaci.net/00003/555.pdf
  12. http://www.republika.co.rs/544-545/27.html
  13. http://www.znaci.net/00001/129_5.pdf
  14. http://www.znaci.net/00001/224_9.pdf
  15. http://www.republika.co.rs/544-545/27.html
  16. http://www.znaci.net/zb/4_9_8.pdf
  17. Tamara Skrozza. [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=863733 Potomci i naslednici Josipa Broza Tita]. Vreme. Preuzeto 24. 4. 2014
  18. 18,0 18,1 Zdravko Milinović (8. 1. 2012). Herta je Tita ostavila u Jajcu. Molio ju je da mu se vrati. Odbila ga je!. Večernji list. Preuzeto 24. 4. 2014
  19. https://www.vreme.com/cms/view.php?id=919031

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]