Delta Dunava

Izvor: Wikipedia
Delta Dunava
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Danube delta Landsat 2000.jpeg

 Rumunija

Delta Dunava na karti Rumunjska
Delta Dunava
Delta Dunava
Lokacija delte Dunava u Rumunjskoj
Registriran: 1991. (15. zasjedanje)
Vrsta: prirodno dobro
Mjerilo: x, xi, xii
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Delta Dunava (rumunjski: Delta Dunării; ukrajinski: Дельта Дунаю) je druga po veličini delta u Evropi, nakon Delte Volge, ali je najočuvanija.

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Dunav se na oko 70 km od svog ušća dijeli na dva glavna rukavca; Chiliu i Tulceu. Tulcea se nakon toga dijeli na rukavce sv. Georgije, koji se u Dunav ulijeva dvostrukim ušćem, i na Sulinu koja je najbolji za plovidbu. Dunav je kanalom povezan s lukom Constanţa na Crnom moru, pa preko njega uglavnom ide gro riječnog transporta.

Delta ima površinu od 4 170 km² od čega 3 465 km² otpada na Rumunjsku, a ostatak na Ukrajinu. Slano jezero Razelm, južno od delte, često se pribraja tom području (s njim ima oko 5 165 km²). Oko 2 000 km² delte je ispod razine mora, pa je zbog tog rijetko naseljena, - to je i najveći razlog zbog čeg je i danas dobro očuvana.

Delta Dunava je pravi rajski vrt prepun, rijeka, riječica, bara, močvara, jezera, laguna, zaljeva ... raskošne flore i faune i puno šaša. Delta je rezervat prirode, dom brojnih vrstaptica. Preko 40 vrsta riba živi u delti te se oko 50 % ulova ribe obavlja na području delte. U krajoliku još prevladava trska kao i brojne vjetrenjače. Eksploatacija trske je još uvijek važna privredna aktivnost za okolno stanovništvo, 1970-ih skuplalo se oko 330 000 tona godišnje. U delti živi tek oko 20 000 ljudi pa nema većih naselja.

Delta Dunava je kraljevstvo riječno-močvarne i morske flore i faune
Pelografska evolucija Delte Dunava
Delta Dunava (2010.)

Prvo je 1991. rumunjski dio Delte Dunava (veličine oko 2 733 km²) upisan na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi jer je "svojim brojnim jezerima i močvarama utočište za više od 300 vrsta ptica i 45 vrsta slatkovodnih riba". [1]

Rukavci Dunava Duljina (km) Protok (m³/s)

(1921.–1990.)

Kilia 120 3800
Sulina 64 1250
Sv. Georgije 70 1500

Historija nastanka[uredi - уреди]

Delta Dunava se počela formirati nakon 4 000. pne. ispunjavanjem zaljeva u Crnom moru riječkim sedimentima, u kojem se procesu rijeka Dunav podijelila na rukavce sv. Georgij (3 500.-1 600. pne.), Sulina (oko 1600. pne.), Georgij II. (od 1. god. do danas) i Kilia (1 600.-danas).

Najstariji pisani trag o Delti Dunava je rimski dokument, u kom se ona opisuje kao zemlja Dačana, to je bilo prije no što su je osvojili Rimljani. Nakon invazije Gota, ovo područje je nekoliko puta mijenjalo vlasnika, sve dok ga u 15. vijeku nisu zauzeli Osmanski Turci.

Nakon Rusko-Turskog rata - 1812., granica između Ruskog i Osmanskog Carstva je išla rukavcima Kilia i Stari Stambol, a 1829. godine rukavcem sv.Georgije. Pariškim mirom (1856.), kojim je završio Krimski rat, Delta Dunava je dodijeljena Osmanskom carstvu, ali je osnovana međunarodna komisija koja je imala zadatak da osigura i unaprijedi plovidbu deltom Dunava. Nakon novog Rusko-Turskog rata i poraza Osmanskog carstva od ujedinjenih snaga Rusije i Rumunjske - 1878., granica je ponovno vraćena na rukavce Kilia i Stari Stambol.

Dio rumunjske delte Dunava je već 1938. godine proglašen rezervatom prirode[1], a ukrajinski 1973. godine. Nakon što je 1991. godine Delta Dunava postala svjetska baština, UNESCO je pomogao osnovati rezervat biosfere (1998.) na površini od 6 264,03 km², koji dijele Rumunjska i Ukrajina. To je najveće zaštićeno zeleno područje koje prelazi granice dvaju država u Evropi. Početkom 21. vijeka ovdje se ubrzano razvija turizam, te je samo u julu 2004. godine zabilježeno više od 54 000 posjetitelja (više od 50% od ukupnog broja stanovnika cjelokupnog područja).

Bioraznolikost[uredi - уреди]

Dalmatinski pelikani na dunavskoj delti

Delta Dunava je jedinstven ekosistem i najveće močvarno područje u Evropi na kojemu živi oko 4 000 životinjskih i 1000 biljnih vrsta. Njene šume su uglavnom hrasta, topola i vrba, koje rastu na obalama riječnih rukavaca.

Kako se Delta Dunava sastoji od guste mreže vodenih površina u njoj živi veliki broj vrsta riba (oko 450), od kojih su najzastupljenije: šaran, karaš, deverike, bodorka, crvenoperka, linjak, te predatori: grgeč, smuđ, štuka, bolen i som[2]. Tu su uhvaćeni nekih od najvećih primjeraka ovih riba u Europi.

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.0 1.1 "Danube Delta" (engleski). Unesco. http://whc.unesco.org/en/list/588. pristupljeno 8. 12. 2012. 
  2. Riblji fond delte Dunava ((de))

Vanjske veze[uredi - уреди]