Tisa
Za ostala značenja, vidi Tisa (razvrstavanje).
| Tisa Tisza, Тиса | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Države | Ukrajina, Rumunjska, Slovačka, Mađarska, Srbija |
| Gradovi | Tokaj, Szolnok, Csongrád, Segedin, Senta i Bečej. |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | spajanje Bijele i Crne Tise na Karpatima, Ukrajina 2020 m |
| Ušće – aps. visina | Dunav, kod Starog Slankamena 75 m |
| Dužina | 1358 km |
| Pritoke | Begej, Bodrog, Zlatica, Körös, Moriš (najveća), Crasna, Someş i Sajó |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 796 m³/s |
| Sliv – površina | 157.000 km² |
| Ulijeva se u | Dunav |
Reka Tisa (mađarski: Tisza, ukrajinski: Tysa/Тиса, slovački i rumunski: Tisa i nemački: Theiß) je reka, najveća leva pritoka Dunava. Protiče kroz Panonsku niziju. Izvire u Ukrajini, na Karpatima u oblasti Bukovina, i dalje prolazi kroz Mađarsku, Rumuniju, Slovačku i Srbiju. Uliva se u Dunav kod Starog Slankamena.
Tisa je dugačka 1.358 km, a površina razvođa iznosi 157.186 m². U Vojvodini Tisa deli Bačku (desna obala) i Banat (leva obala).
Najveće pritoke su Begej, Bodrog, Zlatica, Körös, Moriš (najveća), Someş i Sajó.
Tisa je plovna na dužini od 532 km.
Bački kanal povezuje Tisu sa Dunavom, a Begejski kanal sa Tamišem.
Značajniji gradovi na Tisi su: Tokaj, Szolnok, Csongrád, Segedin, Senta i Bečej.
Regulacija toka[uredi | uredi kod]
U planinskom delu toka, Tisa je bistra i brza reka. Nedostatak jezera u oblastima Karpata utiče na to da su varijacije nivoa vode u Tisi izuzetno velike, sa tipično tri godišnja poplavna perioda. Ako se visok nivo vode u Tisi poklopi sa sličnom situacijom u Dunavu, Tisa će krenuti da nadire uzvodno, što izaziva velike poplave. Takva situacija je razorila Segedin proleća 1879.
Između 1846. i 1880., mađarske vlasti su organizovale regulaciju toka reke Tise (mađ.: a Tisza szabályozása) i skratile joj dužinu za 450 kilometara. Sagrađeni sistem zaštite od poplava je najveći u Evropi. Danas postoji 3680 kilometara kanala koji kontrolišu Tisu.
Tokom 1980−ih na Tisi je napravljenio veliko veštačko Jezero Tisa (mađ.: Tisza-tó) sa namerom da se pomogne u regulaciji toka i posebno poplava. Ubrzo je ovo jezero postalo popularno turističko odredište Mađara, skoro kao i Jezero Baloton.
Ekološka katastrofa iz 2000.[uredi | uredi kod]
30. januara 2000, pogon za preradu zlata iz Baja Mare, na severu Rumunije, ispustio je 100.000 m³ vode zagađene cijanidom u reku Samoš. Ispuštanje cijanida u Someş desilo se usled topljenja snega i podzemnih voda koje su oštetile akumulaciju gde je cijanid skladišten. Ovo zagađenje se proširilo dalje niz reku Tisu i uništilo gotovo sav živi svet u reci. Zagađenje je stiglo do Beograda 14. februara 2000.
Poplava iz 2006.[uredi | uredi kod]
U aprilu 2006. Tisa je dostigla najviši vodostaj u istoriji (949 cm kod Novog Kneževca) i ugrozila brojna naselja u svojoj okolini, zbog čega je uveden vanredni nivo odbrane[1].
[uredi | uredi kod]
Tisa je plovna u većem delu svog toka. Reka je otvorena za međunarodnu navigaciju tek od nedavno; prije, Mađarska je razlikovala tzv. "državne reke" i "međunarodne reke", s kojima se određivalo da li je bila dozvoljena plovidba stranim brodovima. Nakon mađarskog ulaska u EU ova odrednica je ukinuta i svim je plovilima dozvoljeno da plove Tisom.
Mogućnost navigacije često određuju prirodni faktori. U vreme visokog vodostaja i suše najčešće Tisa nije plovna.
Vidi još[uredi | uredi kod]
Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]
- Tisa na sajtu backabanat.com Arhivirano 2006-07-04 na Wayback Machine-u