Komárom

Komárom
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 47°44′N 18°07′E / 47.733°N 18.117°E
Država	Mađarska
Županija	Komárom-Esztergom
	Vlast
- gradonačelnik	Attila Molnár
	Površina
- Urbano područje	69.94 km²
	Stanovništvo (2015.)
- Urbano područje	18,957
- Urbana gustoća	271 stan./km²
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	2900
Pozivni broj	034
	Službene stranice; www.komarom
Karta
	Komárom

Komárom (hrvatski: Komoran, njemački: Komorn, slovački: Komárno) je pogranični grad na sjeveru Mađarske od 18,957 stanovnika.^[1], koji administrativno podpada pod Županiju Komárom-Esztergom.

Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Komárom leži na desnoj obali Dunava, na suprotnoj slovačkoj strani leži grad Komoran. Grad je udaljen oko 38 km sjeverozapadno od županijskog centra Tatabánye.

Historija[uredi | uredi kod]

Komárom je nastao nakon potpisivanja Ugovora iz Trianona 1919. i razgraničenja između tada novoformiranih država Čehoslovačke i Mađarske. Kako je određeno da Dunav bude granica, Mađarskoj je pripalo dotadašnje predgrađe Újszőny (Novi Szony) jedinstvenog Komaroma, a Čehoslovačkoj veći historijski centar grada, na sjevernoj strani rijeke.

Za rimskih vremena tu se nalazio kastrum Brigetio, koji je u 1. vijeku bio najveći vojni logor u Panoniji i velika dunavska luka. Koliko je on bio važan, govori činjenica da je u njemu bila stalno stacionirana Legia Adiutrix, kao i to da je imao terme i amfiteatar.

Najstarije srednjovjekovno naselje je prvi put dokumentirano 1138. Kralj Bela IV. dodjelio mu je - 1265. status grada.

Tokom 16. vijeka u vrijeme osmanske invazije na Ugarsku Komarom je postao granična utvrda.

Zbog napoleonskih ratova podignute su utvrde i na desnoj obali, i to je bio nukleus današnjeg Komároma.

Pravi razvoj Újszőnya počeo je izgradnjom pruge Beč - Budimpešta koja je dovršena 1884. Nakon tog je izgrađen 1892. i prvi čvrsti most, koji je zamjenio dotadašnje pontonske koje je često odnjela veća poplava. Sve to omogućilo je da se na desnoj obali.nasele brojni trgovci i industrijalci.

Nakon tog su se Sjeverni i Južni Komárom (Újszőny) ujedinili - 1896. u jedinstveni Komárom.