Komárom

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Komárom
Komárom, pohled na most přes Dunaj.jpg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 47°44′N 18°07′E / 47.733°N 18.117°E / 47.733; 18.117
Država  Mađarska
Županija Komárom-Esztergom
Vlast
 - gradonačelnik Attila Molnár
Površina
 - Urbano područje 69.94 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 18,957[1]
 - Urbana gustoća 271 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 2900
Pozivni broj 034
Službena stranica www.komarom
Karta
Komárom is located in Mađarska
Komárom
Komárom

Komárom (hrvatski: Komoran, njemački: Komorn, slovački: Komárno) je pogranični grad na sjeveru Mađarske od 18,957 stanovnika.[1], koji administrativno podpada pod Županiju Komárom-Esztergom.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Komárom leži na desnoj obali Dunava, na suprotnoj slovačkoj strani leži grad Komoran. Grad je udaljen oko 38 km sjeverozapadno od županijskog centra Tatabánye.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Komárom je nastao nakon potpisivanja Ugovora iz Trianona 1919. i razgraničenja između tada novoformiranih država Čehoslovačke i Mađarske. Kako je određeno da Dunav bude granica, Mađarskoj je pripalo dotadašnje predgrađe Újszőny (Novi Szony) jedinstvenog Komaroma, a Čehoslovačkoj veći historijski centar grada, na sjevernoj strani rijeke.

Za rimskih vremena tu se nalazio kastrum Brigetio, koji je u 1. vijeku bio najveći vojni logor u Panoniji i velika dunavska luka. Koliko je on bio važan, govori činjenica da je u njemu bila stalno stacionirana Legia Adiutrix, kao i to da je imao terme i amfiteatar.

Najstarije srednjovjekovno naselje je prvi put dokumentirano 1138. Kralj Bela IV. dodjelio mu je - 1265. status grada.

Tokom 16. vijeka u vrijeme osmanske invazije na Ugarsku Komarom je postao granična utvrda.

Zbog napoleonskih ratova podignute su utvrde i na desnoj obali, i to je bio nukleus današnjeg Komároma.

Pravi razvoj Újszőnya počeo je izgradnjom pruge Beč - Budimpešta koja je dovršena 1884. Nakon tog je izgrađen 1892. i prvi čvrsti most, koji je zamjenio dotadašnje pontonske koje je često odnjela veća poplava. Sve to omogućilo je da se na desnoj obali.nasele brojni trgovci i industrijalci.

Nakon tog su se Sjeverni i Južni Komárom (Újszőny) ujedinili - 1896. u jedinstveni Komárom.

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Hungary: Komárom-Esztergom" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/hungary-komaromesztergom.php. pristupljeno 14. 06. 2016.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]