Prijeđi na sadržaj

Božićna čestitka

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Božićna čestitka. Za istoimeni film, v. Božićna čestitka (2006.).
Božićna čestitka iz Norveške (oko 1912.)

Božićna čestitka šalje se prigodom proslave Božića: njome se čestitaju Božić te božićni i novogodišnji blagdani.

Božićne se čestitke u zapadnome svijetu i Aziji uobičajeno razmjenjuju i u tjednima prije Božića. Tradicijski pozdrav na božićnim čestitkama glasi: "Čestit Božić i sretna nova godina!" No postoje, dakako, i mnogobrojne inačice toga pozdrava.

Na pojedinim su božićnim čestitkama prikazani vjerski motivi: najčešće je to prizor Isusova rođenja, koji prikazuje Isusa u jaslicama i oko njega Djevicu Mariju i sv. Josipa. Katkada su prikazane i životinje poput vola i magarca. Na nekim su božićnim čestitkama ispisani stihovi božićnih pjesama, kratke molitve ili citati iz Biblije, a neke pak prikazuju anđele, Djeda Božićnjaka, sv. Nikolu, božićno drvce, sobove, božićne zvijezde, snjegovića i snježne prizore, betlehemsku zvijezdu ili bijelu golubicu (simbol mira i Duha Svetoga) i slično.

Božićne su čestitke općenito komercijalno dizajnirane, te se već u vrijeme došašća kupuju da bi se rodbini i prijateljima čestitalo Božić.

Historija

[uredi | uredi kod]
Prva komercijalna božićna čestitka

Bogati engleski poduzetnik Sir Henry Cole je 1. svibnja 1843. u Londonu naručio prvu božićnu čestitku, koju je za njega izradio i ilustrirao John Callcott Horsley.[1][2] Središnja je slika prikazivala tri naraštaja jedne obitelji kako nazdravljaju primatelju čestitke, a lijevo i desno od nje bili su prizori darivanja hrane i odjeće siromašnima. 1 U početku su na božićnim čestitkama u Engleskoj prevladavali cvjetni ili floralni motivi, te prikazi vila i razni maštoviti prizori kojima se primatelju navještalo proljeće. Prikazi zime ili vjerski motivi tada nisu bili odveć popularni: uslijed razvoja novih materijala i načina izrade čestitki, popularnije su bile one s duhovitim ili sentimentalnim slikama djece.

Jedna od božićnih čestitki Louisa Pranga

Na Božić 1873. američki je nakladnik Louis Prang počeo litografski izrađivati čestitke za englesko tržište, a godinu poslije njegova je tvrtka počela prodavati božićne čestitke i u Americi. Budući da je bio prvi nakladnik koji je takve čestitke ponudio američkim kupcima, Louisa Pranga katkada nazivaju i "ocem američke božićne čestitke".[3] Njegove su čestitke bile vrlo omiljene i tražene, pa su ih mnogi zato često i vrlo loše kopirali: zbog toga je Prang s vremenom odustao od daljnje proizvodnje. A i sve popularnije razglednice polako su s tržišta potiskivale čestitke viktorijanskoga stila, iako su se do 1920. za razne prigode ponovno počele rabiti čestitke i pozdravnice u omotnicama. Sveučilište Metropolitan u Manchesteru čuva velebnu zbirku Laure Seddon s oko 32 000 prigodnih čestitki i pozdravnica raznih nakladnika iz tzv. viktorijanskoga i edvardijanskoga doba,[4] u kojoj se također nalaze i prve britanske božićne čestitke.[5]

Izrada božićnih čestitki je tijekom 20. stoljeća bila unosan posao za mnoge tiskare i nakladnike, koji su se uspješno prilagođavali željama i potrebama kupaca. Tako su, primjerice, u vrijeme velikih svjetskih ratova objavljivane čestitke s domoljubnim temama, a 1950-ih su popularne bile ilustracije i likovi iz crtanih filmova. Nostalgične teme te sentimentalni i vjerski prizori su s vremenom također bivali sve popularniji, a u 21. stoljeću su se lako i često objavljivale reprodukcije mnogih čestitki i pozdravnica iz viktorijanskoga i edvardijanskoga doba. Razvoj suvremene tehnologije djelomično je moguće okriviti za svojevrstan pad potražnje za klasičnim božićnim čestitkama:[6] 1987. je, primjerice, jedno američko kućanstvo prosječno primalo 29 čestiki, a taj je broj u 2004. pao na 20. S obzirom na dostupnost mnogih internetskih stranica koje nude besplatne e-čestitke, mlađim je naraštajima brže i lakše komunicirati elektroničkom poštom ili mobilnim telefonima.[7] Unatoč tome, 2005. je samo u Sjedinjenim Američkim Državama poslano oko 1,9 milijarda božićnih čestitki. U Velikoj Britaniji je pak 2008. u predbožićno i božićno vrijeme prodano više od 668,9 milijuna božićnih čestitki, što je tada bila skoro polovica ukupnoga broja raznih čestitki prodanih te godine u toj zemlji.[8] U državama u kojima kršćanstvo nije dominantna religija često se šalju samo novogodišnje čestitke, čiji su motivi, tekstovi i dizajn lišeni vjerske simbolike.

Službene božićne čestitke

[uredi | uredi kod]

Prve je službene božićne čestitke 1840-ih slala engleska kraljica Viktorija. Čestitke engleske kraljevske obitelji najčešće su bile osmišljene kao portreti s prikazom kakva, u tom trenutku, značajnoga događaja u životu portretirane osobe. Godine 1953. američki je predsjednik Dwight D. Eisenhower objavio prvu službenu predsjedničku božićnu čestitku. S vremenom su najčešći motivi tih čestitki bili blagdanski prizori iz Bijele kuće koje su slikali ili osmislili ugledni američki likovni umjetnici.[9] Broj primatelja tih čestitki značajno se povećavao tijekom kasnijih desetljeća: primjerice, 1961. božićne su čestitke bile poslane na adrese 2 000 američkih građana, a 2005. je predsjednik George W. Bush svojim pobornicima poslao čak 1 400 000 službenih čestitki.[10]

Poslovne božićne čestitke

[uredi | uredi kod]

Mnoge manje ili veće tvrtke te velike međunarodne korporacije svojim klijentima i poslovnim suradnicima u predbožićno i božićno vrijeme šalju božićne čestitke. Osim što tako iskazuju dobru volju, one to čine da bi i nadalje održale dobar poslovni odnos sa svojim dugogodišnjim suradnicima, ali i novim klijentima. Te su čestitke u pravilu vrlo diskretne i bez izrazitih religijskih obilježja: one, dakako, nisu namijenjene propagiranju ni poslovanja niti pojedinih proizvoda, ali neizravno ipak utječu na jačanje svijesti o značenju i vrijednosti određenih brandova u poslovnome svijetu i na tržištu.

Humanitarne božićne čestitke

[uredi | uredi kod]
Božićna čestitka u viktorijanskom stilu

Mnoge humanitarne organizacije i udruge, primjerice UNICEF i Humanitarna zaklada za djecu Hrvatske, prodaju posebno izrađene božićne čestitke te tako prikupljaju novac za svoje projekte i humanitarnu pomoć. Jedan od vjerojatno najpoznatijih takvih projekata – božićne čestitke s otisnutim reprodukcijama odabranih djela međunarodno poznatih likovnih umjetnika – pokrenuo je UNICEF 1949. godine.[11] Britanska zaklada Charities Advisory Trust dodjeljuje i godišnju nagradu Scrooge škrtim prodavačima koji od prodaje božićnih čestitki u dobrotvorne svrhe uplate manji postotak zarade od uobičajenih 10 %.[12] No, ni britanski proizvođači božićnih čestitki također nisu baš oduševljeni tom nagradom.[13]

Božićne poštanske marke i naljepnice

[uredi | uredi kod]

U mnogim se državama već tradicionalno u božićno vrijeme objavljuju posebna izdanja poštanskih maraka: najčešće su vedrih boja i s prigodnim blagdanskim, vjerskim ili svjetovnim motivima. Hrvatska pošta redovito objavljuje prigodne božićne poštanske marke, uglavnom s motivom slikarske reprodukcije jaslica. Male ukrasne božićne naljepnice koriste se za pečaćenje omotnica pisama i čestitki.

Godine 2004. njemački su poštanski uredi besplatno podijelili 20 milijuna mirisnih naljepnica, da bi božićne čestitke mirisale po božićnom drvcu, cimetu, medenjacima, vosku svijeće, pečenim jabukama i narančama. Tom su promotivnom kampanjom korisnicima svojih usluga htjeli pokazati prednosti klasičnih pisama u odnosu na suvremenu elektroničku poštu.[14]

Čestitanje na stranim jezicima

[uredi | uredi kod]
Božićna čestitka izrađena pomoću osobnog računala

Tradicionalna blagdanska poruka Čestit Božić i sretna Nova godina! na nekim stranim jezicima:[15]

  • albanski: Gëzuar Krishtlindjet dhe Vitin e Ri!
  • baskijski: Gabon Zoriontsuak eta urte berri on!
  • bretonski: Nedeleg laouen na bloavezh mat!
  • bugarski: Весела Коледа и честита Нова Година!
  • češki: Veselé Vánoce a šťastný Nový rok!
  • danski: Glædelig jul og godt nytår! Ili samo God jul!
  • engleski: Merry Christmas and a Happy New Year!
  • esperanto: Gajan kristnaskon kaj feliĉan novan jaron!
  • estonski: Häid jõule ja head uut aastat!
  • filipinski: Maligayang Pasko at Manigong Bagong Taon
  • finski: Hyvää joulua ja onnellista uutta vuotta
  • francuski: Joyeux Noël et Bonne Année!
  • galješki: Bo Nadal e Feliz Aninovo!
  • grčki: Καλά Χριστούγεννα και ευτυχισμένος ο Καινούριος Χρόνος
  • gruzijski: გილოცავთ შობა-ახალ წელს
  • indonezijski: Selamat Hari Natal dan Tahun Baru
  • irski: Nollaig Shona Duit
  • islandski: Gleðileg jól og farsælt nýtt ár
  • japanski: メリー・クリスマス
  • katalonski: Bon Nadal i Feliç Any Nou!
  • kineski: 聖誔快樂,新年進步
  • korejski : 메리 크리스마스
  • letonski: Priecīgus Ziemassvētkus un laimīgu Jauno gadu!
  • litavski: Linksmų šventų Kalėdų ir laimingų Naujųjų metų!
  • mađarski: Kellemes karácsonyi ünnepeket és boldog új évet!
  • makedonski: Среќна Нова Година и честит Божиќ!
  • malajski: Selamat Hari Krismas dan Tahun Baru
  • malteški: Il-Milied Hieni u s-Sena t-Tajba
  • nizozemski: Prettige kerstdagen en een gelukkig nieuwjaar!
  • njemački: Fröhliche Weihnachten und ein glückliches/gutes Neues Jahr!
  • norveški: God jul og godt nyttår!
  • perzijski: کریسمس و سال نو مبارک
  • poljski: Wesołych Świąt i szczęśliwego Nowego Roku!
  • portugalski: Feliz Natal e um feliz Ano Novo!
  • rumunjski: Crăciun Fericit și La mulți ani!
  • ruski: С Новым годом и Рождеством
  • slovački: Veselé Vianoce a štastný Nový rok!
  • španjolski: Feliz Navidad y próspero Año Nuevo!
  • švedski: God Jul och Gott Nytt År!
  • talijanski: Buon Natale e felice anno nuovo!
  • ukrajinski: Веселих свят! З Новим роком і Різдвом!
  • urdu:آپکو بڑا دن اور نیا سال مبارک ہو
  • velški: Nadolig Llawen a blwyddyn newydd dda!
  • vijetnamski: Chúc mừng Giáng Sinh và chúc mừng năm mơi

Galerija

[uredi | uredi kod]

Bilješke

[uredi | uredi kod]

1  Na jednoj aukciji 2001. ta je čestitka iz viktorijanskoga doba prodana za rekordnih 22 500 britanskih funta.[16]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Derby Telegraph – Joey Severn: »Social media has taken over the world but Christmas cards seem to be surviving and thriving in Derbyshire«[mrtav link], pristupljeno 17. listopada 2014. (en)
  2. Buday, György: The history of the Christmas card, Detroit: Omnigraphics, 1992., str. 8. ISBN 978-1558889095
  3. Meggs, Philip B.: A History of Graphic Design, ©1998 John Wiley & Sons, str. 148. ISBN 0-471-29198-6
  4. Manchester Metropolitan University / Special Collections: Victorian Ephemera Arhivirano 2013-11-09 na Wayback Machine-u, pristupljeno 18. listopada 2014. (en)
  5. Creative Tourist.com – Susie Stubbs: »Small Museums #1: Manchester Metropolitan University’s Special Collections«, pristupljeno 18. listopada 2014. (en)
  6. tititudorancea.com – Christmas Card, pristupljeno 18. listopada 2014. (en)
  7. superherowear.com – Begginning Of Christmas Cards, pristupljeno 18. listopada 2014. (en)
  8. Burlington Gazette.ca – How different and unique could your Christmas cards be?, pristupljeno 18. listopada 2014. (en)
  9. Lori Ferber Presidential Memorabilia – Robert Reed: »White House Christmas Cards«, pristupljeno 19. listopada 2014. (en)
  10. CBS News – Melissa McNamara: »Bush 'Holiday' Cards Cause Stir« pristupljeno 19. listopada 2014. (en)
  11. UNICEF Philippines: Christmas Card Program Arhivirano 2016-03-04 na Wayback Machine-u, pristupljeno 19. listopada 2014. (en)
  12. Charities Advisory Trust: Scrooge Awards 2013 Arhivirano 2014-10-19 na Wayback Machine-u, pristupljeno 19. listopada 2014. (en)
  13. www.digiprintchristmas.com – Gary Trotter: »The Charities Advisory Trust – Killing a UK market in decline«[mrtav link], pristupljeno 19. listopada 2014. (en)
  14. All Things Christmas.com – Christmas Cards Arhivirano 2014-10-20 na Wayback Machine-u, pristupljeno 19. listopada 2014. (en)
  15. „"Merry Christmas" in many languages”. Arhivirano iz originala na datum 2015-04-26. Pristupljeno 2015-04-28. 
  16. BBC News: Christmas card sold for record price, pristupljeno 17. listopada 2014. (en)

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Sestrinski projekti

[uredi | uredi kod]
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Božićne čestitke

Internet stranice

[uredi | uredi kod]