Golub

Izvor: Wikipedia
Golubovi
Rock dove - natures pics.jpg
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Aves
Red: Columbiformes
Porodica: Columbidae
Područje života
Potporodice

Golubovi (Columbidae) predstavljaju 308 vrsta ptica iz reda Columbiformes. Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području Indonezije i Australije.

Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na goluba pećinara jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine.

Historija[uredi - уреди]

Smatra se da su golubovi pripitomljeni prije više od 3000 godina prije nove ere. Najvjerojatnije su ih pripitomili Egipćani i Sumerani. Ovi su narodi štovali golubove kao svetu pticu i glasnike bogova. Prilikom iskopavanja faraonskih grobnica pronađeni su mumifikovani golubovi koji su faraonu trebali poslužiti kao glasnici prilikom putovanja u nebo. Iz starog Egipta uzgoj domaćih golubova se širio na ostale civilizacije. Poznato je da su se stari Grci i Rimljani počeli rano baviti uzgojem golubova. U to vrijeme su se polako počele formirati različite pasmine golubova. U srednjem vijeku samo su plemići smjeli da uzgajaju rasne, dok su seljaci smjeli su da drže samo obične poludivlje golubove. Raspadom feudalnog sistema i stvaranjem demokracija rasni golubovi postaju dostupni svim zainteresiranim ljudima pa otada počinje stvaranje mnogih novih pasmina.

Domaće golubove možemo da podijelimo na dvije osnovne skupine - na ukrasne golubove koji se uzgajaju zbog svoje iznimne ljepote, i sportske golubove koji se uzgajaju zbog svojih letačkih osobina. Golubovi letači dijele se na letače, visokoletače, engleske tiplere, pismonoše i prevrtače. Ukrasni golubovi se dijele na njivske golubove i golubove u boji, golubove bubnjare, golubove gušane, strukturne golubove, golubove galebiće, bradavičaste golubove i kratkokljune ukrasne golubove.

Opis[uredi - уреди]

Zbijene su građe i imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve. Isključivo su kopnene ptice te su dobri letači.

Monogamna su vrsta. Na jajima naizmjence leže mužjak i ženka. Od svih vrsta golubova najpoznatiji je domaći golub (Columba livia) koji služi kao golub pismonoša. Golubovi su u rodu s izumrlim dodoom.

Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka. Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.

Golubovi se hrane biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Među vrstama ipak postoje izraženi specijalisti, ali i svežderi. Većina vrsta ima veliku potrebu za vodom za piće, ali i za kupanje.

Gnijezde se pretežno na drveću i u grmlju. No, postoje i vrste koje se gnijezde na tlu ili u dupljama. Većina vrsta može imati nekoliko legla u jednoj godini. Na ležanju na jajima sudjeluju oba roditelja.

Perje ovog reda ptica je od jednostavno obojenog pa do tropsko šarenog. Mnoge vrste imaju upadljive šare ili naročito na glavi, vratu i krilima perje s metalnim odsjajem. Razlikovanje spolova na temelju boje perja kod ovih ptica nije moguće.

Sve vrste imaju snažno razvijenu voljku koja im služi za pohranu hrane, za neke dijelove procesa za probavu i za pripremu voljkinog mlijeka. Neke vrste još imaju zakržljali ostatak slijepog crijeva, dok je kod većine vrsta potpuno nestalo.

Podjela[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]