1768

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1768.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1730-e  1740-e  1750-e  – 1760-e –  1770-e  1780-e  1790-e
Godine: 1765 1766 176717681769 1770 1771
Mali Trianon.
1768. po kalendarima
Gregorijanski 1768. (MDCCLXVIII)
Ab urbe condita 2521.
Islamski 1181–1182.
Iranski 1146–1147.
Hebrejski 5528–5529.
Bizantski 7276–7277.
Koptski 1484–1485.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1823–1824.
Shaka Samvat 1690–1691.
Kali Yuga 4869–4870.
Kineski
Kontinualno 4404–4405.
60 godina Yang Zemlja Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11768.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1768 (MDCCLXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru.


Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 16. 1. - Zaharije Orfelin izdao u Veneciji prvi srpski časopis, "Slavenoserbski magazin" - samo jedan broj, po ugledu na ruski "Ježemjesjačnija sočinjenija". Neki tekstovi su napisani slavenosrpskim jezikom.
  • početkom godine - Sultan izdaje ferman da se Crnogorci kazne a Šćepan Mali i bivši patrijarh Vasilije Jovanović-Brkić uhvate - pripreme traju cijelo ljeto.[1]
  • prvi meseci - "Mnogi meteži" u Srbiji, udareni ratni nameti na narod, počelo razoružavanje hrišćanske raje - u vezi s predstojećim ratom sa Rusijom.[2]
  • veljača, početkom - Vladika Sava Petrović Njegoš je obavešten iz Rusije da Šćepan Mali nije ruski car Petar III - obaveštava sve nahije, ali biće zatvoren jedno vreme, do proleća. Šćepan zanosi ljude u Crnoj Gori i okolnim oblastima.[3][4]
  • 29. 2. - U Poljsko-Litvanskoj Uniji plemići okupljeni u tzv. Barsku konfederaciju dižu ustanak protiv kralja Stanislawa Augusta Poniatowskog koji u pomoć poziva rusku vojsku.
  • mart - Bosanski paša se obraća vladici Savi i crnogorskim glavarima, traži da proteraju varalicu - ovi se dogovaraju da daju harač i taoce; turske pripreme počinju.[5]
  • april - Njemački ljekar Johann Friedrich Struensee angažiran od strane danske vlade kako bi liječio mladog i mentalno nestabilnog kralja Christiana VII na njegovoj evropskoj turneji.
  • proljeće - Ruska carica Katarina II. naređuje poslaniku u Beču da savjetnik Merk otputuje u Crnu Goru s caričinom gramatom, kako bi samozvanac (Šćepan Mali) bio proteran iz Crne Gore.
  • april - jun - Josip II je na putovanju Temišvarskim Banatom.[6], kasnije će za caricu sastaviti memorandum o unapređenju oblasti.[7] Posjetio je i Slavoniju (npr. Vrbovu i Cernik) i dio Mađarske.
  • 15. 5. - Skopljen Versajski sporazum kojim Republika Genova vlast nad Korzikom (ograničenom na utvrđene obalne gradove, dok ostatak drže pobunjenici pod Pasqualeom Paolijem i njegovom Korzikanskom Republikom) predaje Francuskoj.
  • jul - Ruski savetnik Merk u Kotoru - sastao se sa Crnogorcima ali ovi "najpre veruju u Boga, pa u Petra III".
  • 25. 7. - Reskriptumom dozvoljeno Srbima da održe narodno-crkveni sabor (održan tek u maju 1769).[8]
  • 15. 8. - Umro karlovački mitropolit Pavle Nenadović - naslednik Jovan Đorđević je izabran na saboru sledeće godine, u međuvremenu on administrira.
  • 6. 10. - Osmansko Carstvo, koristeći kao izgovor rusko vojno prisustvo u Poljskoj, odnosno kršenje odredbi Niškog mirovnog ugovora, objavljuje Rusiji novi rat.
    • Turska vlast propisala kupljenje oružja od raje u Rumeliji, uz novčanu naknadu. Mnogi spahije i janičari se nisu odazvali pozivu za rat, dezerteri će pljačkati i ubijati po selima.[9]
    • Razoružavanje raje je praćeno nasiljima i pojačanom emigracijom u susednu Austriju, na meti su sveštenici, kaluđeri i knezovi.[2] Srpska opština u Sarajevu je dala novac za "ljude koje ne obesiše o vratima", oslobađa svoje da ih ne vode u rat kao komordžije u rat na Crnu Goru.[10]
  • 8. 10. - Bitka kod Borgoa u kojoj korzikanski pobunjenički vođa Pasquale Paoli nanosi poraz francuskim trupama koje su pokušale pacificirati otok.
  • septembar - Turci napadaju Crnu Goru iz tri pravca, Crnogorci, na čelu sa Šćepanom beže sa Ostroškog klanca. Stradali su Crmnica i Bjelopavlići, Šćepan se krije neko vreme,[5] a Turci se ipak moraju povući zbog lošeg vremena i ruskog rata. Mlečani zavode red u Mainama, Poborima i Brajićima, koji su bili uz Šćepana. U Sarajevu je proslavljena ova ponuda, na rusko ratište se ide u dobrom raspoloženju.[11][12]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Kraljevsko vijeće u Hrvatskoj izdaje nalog i upute za nove porezne popise, radi provođenja novog sistema - Sabor se odupire ovom upletanju u poslove o kojima je ranije sam odlučivao. Inače, visina poreza po dimu je 45 forinti, a za dvije godine će biti 99 forinti i 6 krajcara.[13]
  • Izgrađena Saborna crkva u Pakracu.
  • Odlučeno da se Kurzböckova štamparija u Beču podesi i za štampanje knjiga ćirilicom, na srpskom, ruskom i drugim jezicima (od 1770).[14]
  • U Gvozdanskom nastala rudarska bratimska blagajna.[15]
  • Ulaskom u rat protiv Rusije, osmanska Porta još više gubi nadzor nad onim što se dešava u pokrajinama.[16]
  • Tokom rusko-turskog rata, u mletačku Dalmaciju dolazi "znatan broj" pravoslavnih iz Bosne, npr. četiri stotine u Skradinu.[17]
  • Francuski pomorac i istraživač Louis Antoine de Bougainville otkriva Bouganvilleov prolaz i Otok Bouganville.
  • Dovršen Petit Trianon, znameniti dvorac koji je francuski kralj Louis XV dao izgraditi svojoj ljubavnici Madame de Pompadour.
  • U Škotskoj objavljen prvi tom Encyclopædije Britannice.
  • Grčki hercegovački vladika Antim "pokušao otrovati jeromonaha trojičkog Nikodima".[18]
  • Emerik Pavić preveo na hrvatski "Flos medicinae iliti Cvit likarije", u Budimu je štampao i knjigu svojih pesama, nastavak Kačićevih "Ugodnih razgovora".[19]

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Historija n. J. II, 1272
  2. 2,0 2,1 Istorija s. n. IV-1, 351
  3. Historija n. J. II, 1270-71
  4. Istorija s. n. IV-1, 514
  5. 5,0 5,1 Istorija s. n. IV-1, 515
  6. Derek Beales (30 April 1987). Joseph II: Volume 1, In the Shadow of Maria Theresa, 1741-1780. Cambridge University Press. str. 246–. ISBN 978-0-521-24240-0. https://books.google.com/books?id=COw8AAAAIAAJ&pg=PA246. 
  7. Historija n. J. II, 1168
  8. Istorija s. n. IV-1, 273
  9. Historija n. J. II, 1306
  10. Istorija s. n. IV-1, 477
  11. Istorija s. n. IV-1, 451
  12. Istorija s. n. IV-1, 513
  13. Historija n. J. II, 1091-2
  14. Historija n. J. II, 1192
  15. Historija n. J. II, 1082
  16. Istorija s. n. IV-1, 328
  17. Istorija s. n. IV-2, 13
  18. Istorija s. n. IV-1, 483
  19. Istorija s. n. IV-2, 127
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)