1768
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
- Ovo je članak o godini 1768.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1730-e 1740-e 1750-e – 1760-e – 1770-e 1780-e 1790-e |
Godine: | 1765 1766 1767 – 1768 – 1769 1770 1771 |
Gregorijanski | 1768. (MDCCLXVIII) |
Ab urbe condita | 2521. |
Islamski | 1181–1182. |
Iranski | 1146–1147. |
Hebrejski | 5528–5529. |
Bizantski | 7276–7277. |
Koptski | 1484–1485. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1823–1824. |
• Shaka Samvat | 1690–1691. |
• Kali Yuga | 4869–4870. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4404–4405. |
• 60 godina | Yang Zemlja Miš (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11768. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1768 (MDCCLXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru.
Događaji[uredi | uredi kod]
- 16. 1. - Zaharije Orfelin izdao u Veneciji prvi srpski časopis, "Slavenoserbski magazin" - samo jedan broj, po ugledu na ruski "Ježemjesjačnija sočinjenija". Neki tekstovi su napisani slavenosrpskim jezikom.
- početkom godine - Sultan izdaje ferman da se Crnogorci kazne a Šćepan Mali i bivši patrijarh Vasilije Jovanović-Brkić uhvate - pripreme traju cijelo ljeto.[1]
- prvi meseci - "Mnogi meteži" u Srbiji, udareni ratni nameti na narod, počelo razoružavanje hrišćanske raje - u vezi s predstojećim ratom sa Rusijom.[2]
- veljača, početkom - Vladika Sava Petrović Njegoš je obavešten iz Rusije da Šćepan Mali nije ruski car Petar III - obaveštava sve nahije, ali biće zatvoren jedno vreme, do proleća. Šćepan zanosi ljude u Crnoj Gori i okolnim oblastima.[3][4]
- 29. 2. - U Poljsko-Litvanskoj Uniji plemići okupljeni u tzv. Barsku konfederaciju dižu ustanak protiv kralja Stanislawa Augusta Poniatowskog koji u pomoć poziva rusku vojsku.
- mart - Bosanski paša se obraća vladici Savi i crnogorskim glavarima, traži da proteraju varalicu - ovi se dogovaraju da daju harač i taoce; turske pripreme počinju.[5]
- 2. 4. - Louis Antoine de Bougainville je stigao do Tahitija, nekih 10 meseci nakon što ga je otkrio Samuel Wallis.
- april - Njemački ljekar Johann Friedrich Struensee angažiran od strane danske vlade kako bi liječio mladog i mentalno nestabilnog kralja Christiana VII na njegovoj evropskoj turneji.
- proljeće - Ruska carica Katarina II. naređuje poslaniku u Beču da savjetnik Merk otputuje u Crnu Goru s caričinom gramatom, kako bi samozvanac (Šćepan Mali) bio proteran iz Crne Gore.
- proleće? - Kurtizana Jeanne Bécu postaje ljubavnica Louisa XV - u septembru postaje Madame du Barry i kraljeva zvanična metresa.
- april - jun - Josip II je na putovanju Temišvarskim Banatom.[6], kasnije će za caricu sastaviti memorandum o unapređenju oblasti.[7] Posjetio je i Slavoniju (npr. Vrbovu i Cernik) i dio Mađarske.
- 15. 5. - Skopljen Versajski sporazum kojim Republika Genova vlast nad Korzikom (ograničenom na utvrđene obalne gradove, dok ostatak drže pobunjenici pod Pasqualeom Paolijem i njegovom Korzikanskom Republikom) predaje Francuskoj.
- 30. 6. - Moreplovac Bougainville je otkrio otok nazvan Bougainville.
- jul - Ruski savetnik Merk u Kotoru - sastao se sa Crnogorcima ali ovi "najpre veruju u Boga, pa u Petra III".
- 25. 7. - Reskriptumom dozvoljeno Srbima da održe narodno-crkveni sabor (održan tek u maju 1769).[8]
- 15. 8. - Umro karlovački mitropolit Pavle Nenadović - naslednik Jovan Đorđević je izabran na saboru sledeće godine, u međuvremenu on administrira.
- 26. 8. - James Cook krenuo na prvu tihooceansku ekspediciju - prvi cilj je promatranje tranzita Venere sa Tahitija sljedećeg aprila, zatim potraga za navodnim južnim kontinentom.
- septembar - Turci napadaju Crnu Goru iz tri pravca, Crnogorci, na čelu sa Šćepanom beže sa Ostroškog klanca. Stradali su Crmnica i Bjelopavlići, Šćepan se krije neko vreme,[5] a Turci se ipak moraju povući zbog lošeg vremena i ruskog rata. Mlečani zavode red u Mainama, Poborima i Brajićima, koji su bili uz Šćepana. U Sarajevu je proslavljena ova ponuda, na rusko ratište se ide u dobrom raspoloženju.[9][10]
- 6. 10. - Osmansko Carstvo, koristeći kao izgovor rusko vojno prisustvo u Poljskoj, odnosno kršenje odredbi Niškog mirovnog ugovora, objavljuje Rusiji novi rat.
- Turska vlast propisala kupljenje oružja od raje u Rumeliji, uz novčanu naknadu. Mnogi spahije i janičari se nisu odazvali pozivu za rat, dezerteri će pljačkati i ubijati po selima.[11]
- Razoružavanje raje je praćeno nasiljima i pojačanom emigracijom u susednu Austriju, na meti su sveštenici, kaluđeri i knezovi.[2] Srpska opština u Sarajevu je dala novac za "ljude koje ne obesiše o vratima", oslobađa svoje da ih ne vode u rat kao komordžije u rat na Crnu Goru.[12]
- 8. 10. - Bitka kod Borgoa u kojoj korzikanski pobunjenički vođa Pasquale Paoli nanosi poraz francuskim trupama koje su pokušale pacificirati otok.
- 10. 12. - Osnovana Kraljevska akademija umetnosti u Londonu, prvi predsednik je Joshua Reynolds.
- 31. 12. - Constitutio Criminalis Theresiana: kazneni zakonik za austrijske zemlje (zamjenjuje ga Constitutio Criminalis Josephina 1787).
Kroz godinu[uredi | uredi kod]
- Kraljevsko vijeće u Hrvatskoj izdaje nalog i upute za nove porezne popise, radi provođenja novog sistema - Sabor se odupire ovom upletanju u poslove o kojima je ranije sam odlučivao. Inače, visina poreza po dimu je 45 forinti, a za dvije godine će biti 99 forinti i 6 krajcara.[13]
- Crkve: izgrađena Saborna crkva u Pakracu; župna crkva u Velikom Trojstvu.
- Odlučeno da se Kurzböckova štamparija u Beču podesi i za štampanje knjiga ćirilicom, na srpskom, ruskom i drugim jezicima (od 1770).[14]
- U Gvozdanskom nastala rudarska bratimska blagajna.[15]
- Ulaskom u rat protiv Rusije, osmanska Porta još više gubi nadzor nad onim što se dešava u pokrajinama.[16]
- Tokom rusko-turskog rata, u mletačku Dalmaciju dolazi "znatan broj" pravoslavnih iz Bosne, npr. četiri stotine u Skradinu.[17]
- Francuski pomorac i istraživač Louis Antoine de Bougainville otkriva Bouganvilleov prolaz i Otok Bouganville.
- Dovršen Petit Trianon, znameniti dvorac koji je francuski kralj Louis XV dao izgraditi svojoj ljubavnici Madame de Pompadour.
- U Škotskoj objavljen prvi tom Encyclopædije Britannice.
- Grčki hercegovački vladika Antim "pokušao otrovati jeromonaha trojičkog Nikodima".[18]
- Emerik Pavić preveo na hrvatski "Flos medicinae iliti Cvit likarije", u Budimu je štampao i knjigu svojih pesama, nastavak Kačićevih "Ugodnih razgovora".[19]
- Vid Došen: "Aždaja sedmoglava...".
Rođenja[uredi | uredi kod]
- 7. 1. - Joseph Bonaparte, kralj Napulja, Španije († 1844)
- 28. 1. - Frederik VI, kralj Danske i Norveške († 1839)
- 1. 2. - Jacques Lauriston, maršal Francuske († 1828)
- 12. 2. - Franjo II., posljednji car Svetog Rimskog Carstva; car Austrije od 1804. pod imenom Franjo I. († 1835)
- 13. 2. - Édouard Mortier, maršal Francuske, premijer († 1835)
- 20. 2. - Vinzenz Ferrerius von Bianchi, habsburški podmaršal († 1855)
- 17. 3. - Kaahumanu, havajska vladarica († 1832)
- 21. 3. - Jean Baptiste Joseph Fourier, francuski matematičar i fizičar († 1830)
- 24. 6. - Lazare Hoche, francuski general († 1797)
- 1. 7. - Petar, episkop vršački († 1818)
- 27. 7. - Charlotte Corday, ubica Marata († 1793)
- 6. 8. - Jean-Baptiste Bessières, maršal Francuske († 1813)
- 4. 9. - François-René de Chateaubriand, pisac, političar, historičar († 1848)
- 8. 10. - Vlaho Stulić, dubrovački pisac († 1843)
- 3. 11. - Karađorđe, vožd Prvog srpskog ustanka († 1817)
- 6. 11. - Franjo Marija Appendini, jezikoslovac († 1837)
- 21. 11. - Friedrich Schleiermacher, liberalni protestantski teolog († 1834)
- Jovan Kursula, vojvoda Prvog srpskog ustanka († 1813)
- Sima Marković, vojvoda Prvog srpskog ustanka († 1817)
- c. Tecumseh, poglavica Shawnee indijanaca i ratnik († 1813)
Smrti[uredi | uredi kod]
- 3. 3. - Nicola Porpora, kompozitor, učitelj pjevanja (* 1686)
- 18. 3. - Laurence Sterne, engleski pisac (* 1713)
- 19. 4. - Canaletto, slikar (* 1697)
- 29. 4. - Georg Brandt, švedski kemičar (* 1694)
- 8. 6. - Johann Joachim Winckelmann, povjesničar umjetnosti (* 1717)
- 24. 6. - Marie Leszczyńska, kraljica Louisa XV (* 1703)
- 28. 6. - George Hadley, pionir meteorologije (* 1685)
- 15. 8. - Pavle Nenadović, mitropolit karlovački (* 1699)
- Sinesije, episkop aradski (* 1711)
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Historija n. J. II, 1272
- ↑ 2,0 2,1 Istorija s. n. IV-1, 351
- ↑ Historija n. J. II, 1270-71
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 514
- ↑ 5,0 5,1 Istorija s. n. IV-1, 515
- ↑ Derek Beales (30 April 1987). Joseph II: Volume 1, In the Shadow of Maria Theresa, 1741-1780. Cambridge University Press. str. 246–. ISBN 978-0-521-24240-0.
- ↑ Historija n. J. II, 1168
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 273
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 451
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 513
- ↑ Historija n. J. II, 1306
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 477
- ↑ Historija n. J. II, 1091-2
- ↑ Historija n. J. II, 1192
- ↑ Historija n. J. II, 1082
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 328
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 13
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 483
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 127
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)