1769
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
- Ovo je članak o godini 1769.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1730-e 1740-e 1750-e – 1760-e – 1770-e 1780-e 1790-e |
Godine: | 1766 1767 1768 – 1769 – 1770 1771 1772 |
Gregorijanski | 1769. (MDCCLXIX) |
Ab urbe condita | 2522. |
Islamski | 1182–1183. |
Iranski | 1147–1148. |
Hebrejski | 5529–5530. |
Bizantski | 7277–7278. |
Koptski | 1485–1486. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1824–1825. |
• Shaka Samvat | 1691–1692. |
• Kali Yuga | 4870–4871. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4405–4406. |
• 60 godina | Yin Zemlja Vo(l) (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11769. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1769 (MDCCLXIX) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.
Događaji[uredi | uredi kod]
- 5. 1. - Škotski izumitelj James Watt patentirao je svoj parni stroj.
- 26. 1. (15. 1. po j.k.) - Početak dejstava u Rusko-turskom ratu: Krimski Tatari su prešli granicu i upali u Novorosijsku guberniju i Slavenosrbiju, na povratku i u poljsko Kijevsko (žitomirsko) vojvodstvo.
- 30. 1. (19. 1. po j.k.) - Proglas carice Katarine pravoslavnim Slovenima pod turskom vlašću. Crnogorski arhimandrit Grigorije Drekalović je trebalo da ga prenese u Srbiju, ali je zadržan u Erdelju.[1]
- zima-proleće? - Povodom početka rata sa Rusijom, razoružava se raja u graničnim provincijama Osmanskog carstva, što je praćeno nasiljem, naročito prema knezovima i sveštenstvu; nasilja vrše i lokalni Turci koji kreću na ratište.[2]
- mart - Rusi zauzeli Azov i Taganrog.
- 13. 4. - Britanski pomorac James Cook sa svojim brodom HMS Bark Endeavour dolazi na Tahiti gdje će nekoliko sljedeći mjeseci provesti obavljajući astronomske opservacije.
- 15. 4. - Golicinova ruska armija prešla Dnjestar, nakon borbe dolazi do Hotina, ali zbog nedostatka topova se vraća u Podoliju (u ovoj bici su na ruskoj strani učestvovale i srpske jedinice, kao i kod Kamenec-Podolska i Lorge[3]).
- maj - Johann Friedrich Struensee, dvorski ljekar danskog kralja Christiana VII imenovan državnim savjetnikom nakon što je njegova terapija počela poboljšavati kraljevo duševno zdravlje.
- 4. 5. - U Sremskim Karlovcima počinje narodno-crkveni sabor (do oktobra), prisustvuje carski komesar general grof Andrija Hadik. Pre izbora novog mitropolita se dosta razgovara o novčanim potraživanjima sveštenstva, od mitropolita do paroha.[4]
- 9. 5. - Bitka kod Ponte Novua u kojoj francuske snage nanose odlučujući poraz korzikanskim pobunjenicima Pascqualea Paolija i dovršavaju francusko osvajanje Korzike.
- 14. 5. - Španski kralj Karlo III šalje niz rimokatoličkih misionara koji će započeti sistem misija i evropskog naseljavanja današnje Kalifornije.
- 3. 6. - Tranzit Venere: među mnogim posmatračima je i ekspedicija Jamesa Cooka na Tahitiju. Zapečaćena naređenja ga zatim upućuju na potragu za pretpostavljenom Terra Australis.
- 3. 6. (kal?) - Nakon prelaza Dunava 21. maja, veliki vezir prevodi glavnu tursku armiju preko Pruta.
- 6. 6. - Poveljom Marije Terezije, Veliki Bečkerek (Zrenjanin) postaje trgovište.[5]
- jul - avgust - Golicin opseda Hotin, ali će se opet povući preko Dnjestra, pod borbom.
- jul - avgust - Prije potrage za Južnom zemljom, Cook istražuje i imenuje Društvene otoke.
- 16. 7. - Španski franjevac Junípero Serra osniva misiju San Diego de Alcala od koje će nastati današnji grad San Diego.
- avgust - septembar - James Cook plovi na jug do 40. stepena pa na zapad u uzaludnoj potrazi za kontinentom.
- 12. 8. - Moldovandži Ali-paša je novi veliki vezir - prethodni je pogubljen, kao i gospodar Moldavije Grigore Callimachi (u septembru).
- 17. 8. - Veliki zbor na Cetinju, sazvan po zahtevu ruskog izaslanika, gen. Jurija Vladimiroviča Dolgorukova: rečeno da je Šćepan Mali varalica, pročitan proglas carice Katarine balkanskim hrišćanima, Crnogorci obećavaju da će se boriti.[6]
- 18. 8. - Grom pogađa bastion San Nazaro u italijanskom gradu Brescia izazvaši eksploziju tamo uskladištenih 90 tona baruta u kojoj je uništena 1/6 grada i poginulo 3000 ljudi.
- 6. 6. - Veliki Bečkerek (Zrenjanin) postao grad.
- 6. 9. - Izbor novog karlovačkog mitropolita na saboru: gornjokarlovački episkop Danilo Jakšić dobija 44 potpisa prema 29 za vršačkog Jovana Đorđevića i nijedan za bačkog Mojsija Putnika - ali komesar Hadik podseća da je carica naklonjena Đorđeviću (ustoličen 26. 9., mitropolit do 1773).[7]
- 20. 9. - Rusko-turski rat (1768 - 1774): nakon što su turske snage razbijene, Ruske trupe Aleksandra Mihajloviča Golicina zauzimaju bez otpora tursko uporište Hotin na sjeveru Moldavije.
- 26. 9. (kal.?) - Rusi generala Elmpta zauzimaju Jaš, Moldavci se zaklinju ruskoj carici.
- 7. 10. - James Cook se iskrcava na Sjevernom otoku Novog Zelanda - prvi Evropljanin od Tasmana 1642.
- 21. 10. - Rusko-turski rat (1768 - 1774): Ruska flota pod grofom Aleksejem Orlovom isplovljava iz Kronštata u Baltičkom moru na tzv. Prvu arhipelašku ekspediciju čiji su cilj turska uporišta na obalama Mediterana.
- 23. 10. - Kapetan Nicholas Cugnot, Francuski vojni inženjer, prvi put javno demonstrira vozilo pokretano parnim strojem, poznato kao prvi automobil.
- oktobar, krajem - Ruska misija odlazi iz Crne Gore, ostavivši municiju. Šćepan Mali je bio hapšen, ali Dolgoruki ga je pustio i ostavio na čelu. Bivši patrijarh Vasilije Brkić odlazi sa Rusima. Crna Gora ipak nije učestvovala u ratu.[8]
- 21. 11. (kal.?) - Ruska vojska u Bukureštu.
- 12. 12. - Francuska ekspedicija Jean-François de Survillea je opazila Novi Zeland - 16-og su kog Severnog rta, gde su se za par dana mimoišli sa Cookom.
Kroz godinu[uredi | uredi kod]
- Ističe deset godina u kojima je Banat bio ustupljen kao zalog Bečkoj banci. Uz nemački i srpski puk, osnovan i "vlaški".[9]
- Šajkaškom bataljonu dodeljeno još šest opština.[10]
- Potiski distrikt ima deset umesto 14 naselja.[11]
- U Bosnu u početku stižu dobre vesti sa ruskog ratišta, navodno je Avdi-aga zarobio 1.000 i pobio 200 nevernika - topovi pucaju tri dana, ali kada se otpušteni deo bosanske vojske vratio kući saznala se istina.[12]
- Zabrinutost u Dubrovniku zbog vijesti da Rusi spremaju ekspediciju u Sredozemlje - strah da će biti na meti kao turski haračari i da ne dođe do ustanka u zaleđu.[13]
- Mletački konzul u Solunu javlja da su se makedonske spahije vratile pješice i poderane iz ruskog rata i da se bave pljačkanjem i ubistvima. Abdilaga Šabanderoglu, koji vlada južnom Makedonijom iz Dojrana, pobedio je juručkog beja Hasana, carskog štićenika, uz pomoć Albanaca.[14]
Rođenja[uredi | uredi kod]
- 1. 5. - Vojvoda od Wellingtona, britanski vojskovođa i državnik († 1852)
- 15. 8. - Napoleon Bonaparte, francuski vojskovođa, državnik, car i vladar († 1821)
Smrti[uredi | uredi kod]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 352-3
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 351-2
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 249
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 274
- ↑ PROZOR U PROŠLOST: Marija Terezija je juna 1769. izdala važnu povelju. zrenjaninski.com
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 516
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 275
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 517
- ↑ Historija n. J. II, 1165-6
- ↑ Historija n. J. II, 1166
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 210
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 452
- ↑ Historija n. J. II, 1225
- ↑ Historija n. J. II, 1306-7
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)