Kronštat

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kronštadt
Mornarička saborna crkva
Mornarička saborna crkva
Koordinate: 60°0′N 29°46′E / 60.000°N 29.767°E / 60.000; 29.767
Država  Rusija
Federalni grad Sankt Peterburg
Površina
 - Urbano područje 15.61[1]
Stanovništvo (2016.)
 - Urbano područje 44,374[1]
 - Urbana gustoća 2,842.7 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+3 (UTC+4)
Pozivni broj 7 812
Službena stranica www.Kronštadt
Karta
Kronštadt is located in Rusija
Kronštadt
Kronštadt

Kronštadt (ruski: Кроншта́дт) je ratna luka i grad, jedan od 18 rajona Sankt Peterburga, na sjeverozapadu Rusije u kom živi 44,374 stanovnika.[1]

Njegovo ime je njemačkog porijekla, to je sintagma od krone = kruna + stadt = grad (krunski grad).

Historija Kronštata usko povezana sa pomorstvom iz njegove luke je isplovio prvi ruski parobrod, prvi ledolomac na svijetu i prvi ruski moreplovac koji je oplovio svijet Ivan Kruzenštern.[2] Zbog tog se smatra koljevkom Ruske ratne mornarice.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Kronštad leži na otoku Kotlin na istoku Finskog zaljeva udaljen 48 km zapadno od Sankt Peterburga.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Kronštad je osnovao Petar Veliki nakon što je osvojio otok koji se dotad zvao - Kronslot od Šveđana 1703. i podigao utvrdu sa dokovima koja je trebala štititi pristup Sankt Peterburgu. Sve dok nije iskopan kanal do Sankt Peterburga između 1875.-85. Kronštad je bio i luka trgovačke mornarice u kojoj se prekrcavao teret sa manjih na veće brodove.[3]

Njegove fortifikacije koje su često rekonstruirane i dograđivane, odigrale su značajnu ulogu u obrani stare ruske prijestolnice. Kronštad se naročito istakao za Opsade Lenjingrade 1941. - 44. Mornari i vojnici Kronštada igrali su glavne uloge u nekoliko ruskih revolucionarnih pokreta; njegovi oficiri bili su vođe Dekabrističkog ustanka u Sankt Peterburgu 1825., a jedan od mornara bio je vođa vojne organizacije revolucionarne Narodne volje pa je zbog tog strijeljan 1882. Među kronštadskim mornarima i vojnicima izbila je pobuna 1905. / 06, ali je ugušena. Nakon Februarske revolucije 1917. - Kronštadski sovjet pobunio se protiv privremene vlade i proglasio Kronštadsku Republiku, a nakon tog je sudjelovao je julskoj buni - 1917.[3]

U vrijeme Oktobarske revolucije 1917., iz krstarice Aurora bombardiran je Zimski dvorac u Sankt Peterburgu, što je smatra jednim od ključnih događaja kojim su Boljševici došli na vlast. U martu 1921. Kronštadski mornari podigli su Kronštatski ustanak, usmjeren protiv sovjetske vlasti.[3]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost grada je Mornarička saborna crkva podignuta u neobizantskom stilu.[3]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Russia: Administrative Division of the Northwestern Federal District" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/php/russia-northwestern-admin.php. pristupljeno 22. 02. 2017.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 "Кронштадтcкий район" (ruski). Администрация Санкт-Петербурга. http://gov.spb.ru/gov/terr/reg_kronsht/. pristupljeno 22. 02. 2017. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 "Kronstadt" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Kronshtadt. pristupljeno 22. 02. 2017. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]