Sovjet

Izvor: Wikipedia

Sovjet ( ruski: совет, savjet ) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije. Kasnije su Sovjeti bili predstavnički organi vlasti u Sovjetskoj Rusiji i nekim drugim državama od 1917 - 1922 g., a od 1922. do 1991. u Sovjetskom Savezu.

Sadržaj/Садржај

Historija[uredi - уреди]

Prema službenoj Sovjetskoj historiografiji, prvi Sovjet je osnovan za vrijeme Prve Ruske Revolucije u maju, 1905. u Ivanovsko - Voznesenskoj oblasti za vrijeme velikog štrajka 40 000 radnika.[1] U svojim memoarima Volin ( ruski anarhist i revolucionar Vsevolod Mihailovič Ejhenbaum) tvrdi da je osobno prisustvovao osnivanju Sovjeta u Sankt Peterburgu u januaru, 1905. Sovjeti su kasnije preoblikovani od strane boljševika, kao osnovne organizacione jedinice društva i države.

Izvorno Sovjeti su bili široka fronta direktne demokracije. Ruski marksisti učinili su ih instrumentom borbe protiv državne vlasti Karenskog, tako da je između Februarske revolucije i Oktobarske revolucije Petrogradski Sovjet bio najmoćnija politička snaga u zemlji. Poklič - Sva vlast sovjetima ( ruski: Вся власть советам ) bio je borbeni poziv protiv Ruske privremene vlade koju je vodio Aleksandar Kerenski.

Ovaj poklič počeli su koristiti i neki drugi Marksističko - Lenjinistički pokreti, kao Komunistička stranka Kine u Kineskoj Sovjetskoj Republici prije Velikog marša. Po dolasku boljševika na vlast, sovjeti su se proširili na svako tijelo koje bi bilo sastavljeno od sovjetskih predstavnika kako po hijerarhijskoj strukturi tako i po republičkom principu teritorijalne podjele zemlje. Na vrhu te piramide sovjetske vlasti bio je Vrhovni Sovjet (ruski: Верховный Совет) koji je osnovan u novembru 1922.

Učvršćivanjem sovjetske vlasti i lokalna državna tijela nazvana su sovjeti, sa pridjevima koji bi označavali administrativni nivo, kasnije se uvriježilo kraćenje tih naziva, tako je: gorsovjet (gorodskie sovjet, gradski savjet), rajsovjet (rajonije sovjet: savjet mjesne zajednice), selsovjet(selskij sovjet, seoski savjet).

Note[uredi - уреди]

U pojedinim republikama SSSR - a, sovjet je nosio drugačije (nacionalno) ime.

Bilješke[uredi - уреди]

  1. Manfred Hildermeier:Die Russische Revolution 1905–1921 (Suhrkamp, Frankfurt am Main, 1989., str. 54) ISBN 3-518-11534-0

Bibliografija[uredi - уреди]