Ruska ratna mornarica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Ruska ratna mornarica
Военно-морской Флот Российской Федерации
Emblem of the Военно-Морской Флот Российской Федерации.svg
Grb Ruske mornarice
Osnovana 1696.[1]
Država  Rusija
Uloga pomorsko ratovanje
Sjedište Sankt Peterburg
Zapovjednici
Trenutačni
zapovjednik
admiral Vladimir Sergejevič Visotski

Ruska ratna mornarica (rus. Военно-морской Флот Российской Федерации) je dio Oružanih snaga Ruske Federacije. Formalno je osnovana 1992. kao nasljednik Ratne mornarice Zajednice nezavisnih država, koja je bila nasljednik Sovjetske ratne mornarice nakon raspada Sovjetskog Saveza u decembru 1991. godine.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ruska mornarica osnovana je 1696. kad je Bojarska Duma odobrila dekret cara Petra Velikog o izgradnji Azovske flote. U Voronježkom brodogradilištu izgrađena je prva galija Principium koja je sudjelovala u zuzimanju Azova.[1] Već 1698. osnovan je Mornarički odjel i prva Mornarička akademija u Moskvi koja je kasnije preseljena u Azov.[1] Mornarica je reorganizirana 1700. i podjeljena u dvije grupe; jedrenjake i brodove na vesla. Te godine počeo je Veliki severni rat sa Švedskom u kom je mornarica uspješno odbila pokušaj švedske flote da zauzme grad Arhangelsk. U Moskvi je 1701. otvorena je škola za navigaciju.[1]

Prvi brodovi i plovila za Baltičku flotu počeli su se graditi od 1702. u brodogradilištu na ušću rijeke Sjas u Jezero Ladogu. Oni su sudjelovali u zauzimanju tadašnje švedske utvrde Noteburg (Orešek).[1] Standard, prvi prekooceanski jedrenjak Baltičke flote, porinut je 1703. u more, a iste godine izvojevana je i prva veća pobjeda u pomorskoj bitci za Velikog sjevernog rata. Istovremeno je počela gradnja utvrde Kronštat (dotada Kronshlot) na otoku Kotlin, u Voronježu je počela s radom admiralska škola, a u Sankt Peterburg je preseljena navigatorska škola iz Moskve.[1]

Utvrda Kronštat dovršena je 1704. i iste godine počela je izgradnja brodogradilišta u Sankt Peterburgu. Dekretom cara Petra Velikog 1705. osnovan Mornarički puk, nukleus iz kog je naslala mornarička pješadija. Mornarica sudjelovala u uspješnoj odbrani Sankt Peterburg u jednoj od faza Velikog sjevernog rata.[1] Poltava, prvi linijski brod, počeo se graditi 1709. po planovima Petra Velikog i Feodosija Skljajeva. Mornarica je sudjelovala u zauzimanju Viborga 1710. godine.[1]

Struktura[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]