Kaspijska flotila

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Kaspijska flotila
Каспийская флотилия

Grb Kaspijske flotile
Osnovana 1722.[1]
Država  Rusija
Uloga pomorsko ratovanje
Sjedište Astrahan
Zapovjednici
Trenutačni
zapovjednik
kontraadmiral Sergej Pinčuk

Kaspijska flotila (rus. Каспийская флотилия) je jedna od pet flota Ruske ratne mornarice dijela Oružanih snaga Ruske Federacije koja je stacionirana na Kaspijskom jezeru. Kaspijsko more na sjevernoj granici Irana, omeđeno je Azerbejdžanom, Kazahstanom, Turkmenistanom i na krajnjem jugozapadu Rusijom, danas je epicentar regionalnih, nacionalnih i ekonomskih konflikata.[2]

Struktura[uredi | uredi kod]

Od 2000. flotila ima jednu brigadu mornaričke pješadije smještenu u Kaspijsku, a brodovlje flotile 2 fregate, 8 korveta i više manjih brodova.

Fregata Dagestan

Kaspijska flotila u vrijeme kad se Sovjetski Savez raspadao bila je mala sila usmjerena na obranu obale. Tad je imala 2 fregate, 12 patrolnih brodova i oko 50 drugih manjih brodova. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. jedno kratko vrijeme Kaspijskom flotilom i njenom opremom su zajednički upravljali Azerbejdžan, Kazahstan, i ostale nekadašnje sovjetske republike na kaspijskom priobalju.[2] Kaspijska flotila je neko vrijeme bila kamen spoticanja između Rusije i drugih republika, sve do sporazuma u martu 1992. kad je podijeljena između Rusije, Azerbejdžana, Turkmenistana i Kazahstana. Povlačenjem flotile iz Azerbejdžana Rusija je morala izgraditi novu pomorsku bazu u Astrahanu.[2]

Politička trvenja oko Kaspijskog jezera između Azerbejdžana, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije, započela su u aprilu 1994. Kako se Azerbejdžan okrenuo savezništvu s Turskom želio je da se Kaspijsko jezero podijeli u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora, dok to Rusiji nije odgovaralo, jer su neka od najbogatijih naftnih nalazišta ležala izvan njenog pojasa. Tad se činilo da bi Kaspijska flotila mogla krenuti silom da vrati stanje na status quo. Ipak je u novembru 1996. Rusija predložila pojas od 45 milja koji je zadovoljio sve strane.[2]

Krajem 1993. Kazahstan je dobio oko 25 % patrolnih brodova i kutera od nekadašnje Kaspijske flotile. Od 1993. gradi pomorsku bazu Fort Ševčenko, a nakon 1997. dobio je desetak brodova od Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke. Od jula 1998. kazahstanska flotila pojačana je isporukom trećeg kutera, izgrađenog (kao i prva dva) u brodogradilištu Zenit u Oralu, gradu na zapadu Kazahstana.[2]

Nakon podjele flotile između 1992. i 1995. ona više nije bila u stanju spriječiti ni krijumčarenje. Sredinom 1997. Rusija je odlučila ojačati Kaspijsku flotilu i pojačati svoju aktivnost u toj zoni.[2]

Historija[uredi | uredi kod]

Kaspijska flotila osnovana je 1722. dekretom cara Petra Velikog.[1] U decembru 1722. tek osnovana ruska Kaspijska flotila iskrcala se u Bandar-e Anzaliu i zauzela Rašt glavni grad iranske pokrajine Gilan. U julu 1723. flotila se iskrcala u Bakuu i zauzela ga. U septembru 1723. su Rusko Carstvo i Iranska safavidska monarhija u Sankt Peterburgu sklopili mirovni ugovor; na bazi njega gradovi Derbent, Baku i Širvan, kao i pokrajine Gilan i Mazandaran, pripali su Carskoj Rusiji.[2] Baku je od 1867. pomorska baza flotile.

U novije vrijeme Rusija najstoji ojačati Kaspijsku flotilu, četiri nove korvete, naoružane sa najnovijim raketnim sistemom Kalibar-NK, su na navozima brodogradilišta u Zelenodoljsku, korveta Mahačkala je pred uvođenjom u sastav, a i zastavni brod nove flotile korveta Astrahan, naručena 2012. je pred dovršetkom.[1] Ostala dva broda koja su ojačala Kaspijsku flotilu su korvete Dagestan i Volgodonsk, izgrađene po Stealth tehnologiji, tako da imaju smanjeni radarski odraz. Pored korveta grade se i desantni brodovi.[1] Pored novih brodova, flotila će dobiti i najnovji protubrodski raketni sistem Bal za opremanje bataljona obalne artiljerije.[1]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Caspian Flotilla Turns 290 (engleski). Russian Navy. Pristupljeno 28. 2. 2017. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Caspian Flotilla (engleski). Federation of American Scientists. Pristupljeno 26. 2. 2017. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]