Yellowstone (nacionalni park)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Yellowstone
Yellowstone national park m2.jpg
Nacionalni park Yellowstone
Lokacija
Položaj Wyoming
Montana
Idaho
Država Sjedinjene Američke Države
Koordinate 44°36′0″N110°30′0″W
Historija
Osnovan 1. 3. 1872.
Administracija
Posjećenost 3,151.343 (2007)
Web-stranica
Yellowtone national park

Yellowstone (engl. Yellowstone National Park) je nacionalni park Sjedinjenih Američkih Država koji se rasprostire na područjima tri zapadnoameričke savezne države: Wyoming, Montana i Idaho. Nalazi se na popisu UNESCO-ove Svjetske baštine.

Općenito[uredi - уреди | uredi izvor]

Park Yellowstone je najstariji svjetski nacionalni park utemeljen 1. ožujka 1872. godine. Rasprostire se na području velikom 8.987 km2 a najvećim dijelom na sjeverozapadu savezne države Wyoming na tromeđi sa saveznim državama Montana i Idaho. Park je poznat po svojim gejzirima, termalnim izvorima, super vulkanu i ostalim geotermalnim karakteristikama. Najpoznatiji svjetski gejzir Old Faithful nalazi se upravo u parku Yellowstone.

Panorama[uredi - уреди | uredi izvor]

Fountain Flat Drive - Oborena stabla
Fountain Flat Drive - Oborena stabla

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Klimatološki medijani za Nacionalni park Yellowstone
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) -5.9 -2.6 0.8 5.2 10.6 16.1 21.7 21.1 15.3 9.0 0.7 -4.5 19.1
Srednja dnevna (°C) -13.0 -10.7 -7.8 -2.3 3.1 8.2 12.5 11.8 6.7 1.2 -5.5 -11.0 -0.5
Srednji minimum (°C) -20.1 -18.9 -16.5 -10.0 -4.3 -0.3 3.3 2.5 -1.8 -6.4 -11.8 -17.5 -8.4
Precipitacija (mm) 45.1 39.4 40.4 36.3 45.1 49.6 33.4 42.7 38.2 31.2 37.7 43.4 483.7
Izvor: Worldclimate.com[1], podaci za razdoblje 1961.-1990.

Naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Naziv parka potječe od imena rijeke Yellowstone koju su francuski traperi zbog žutih litica Yellowstonskog velikog kanjona (Grand Canyon, koji nije u nikakvoj vezi s velikim i poznatijim Velikim kanjonom u Arizoni) prozvali Roche Jaune, da bi američki traperi poslije taj naziv preveli na engleski Yellowstone.

Zemljopisni podaci[uredi - уреди | uredi izvor]

Jezero Yellowstone

Zemljopisni položaj: 44°40′0″N - 110°28′0″W

Oko 96% površine parka Yellowstone nalazi se u saveznoj državi Wyoming, 3% u saveznoj državi Montana, a preostalih 1% u saveznoj državi Idaho. Park je od sjevera prema jugu dugačak oko 102 km, a od zapada prema istoku oko 87 km zračne linije. Površinom od 8.987 km2 nadmašuje veličinu dviju saveznih država Rhode Island i Delaware zajedno.

Rijeke i jezera pokrivaju oko 5% površine parka, a najveća vodena površina je jezero Yellowstone. Jezero Yellowstone je duboko 122 m a njegova obala dugačka je oko 177 km.

Park Yellowstone nalazi se na platou koji je na prosječnoj nadmorskoj visini od 2.400 m. Najviša kota parka je Eagle Peak na 3.462 m, a najniža je Reese Creek na 1.610 m nad morem. Park okružuju brojne planine a najistaknutiji vrh je Mount Washburn s visinom od 3.122 m.

U parku se nalazi jedna od najvećih svjetskih okamenjenih šuma koja je sastavljena od stabala koja su se, nakon što su u davnoj prošlosti bila zatrpana pepelom i zemljom, iz drva pretvorila u mineralizirane materijale.

Yellowstone također obiluje vodenim slapovima visokima od 4,5 do 94 m, koliko je visok najviši slap. U parku su smještena i dva kanjona: Lewis Canyon kroz koji protječe rijeka Lewis i Grand Canyon kroz koji protječe Rijeka Yellowstone.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Povijest ljudi koji su bili povezani sa parkom započinje prije oko 11.000 godina kada Indijanci na području parka započinju s lovom i ribolovom. Prvi bijelci na području parka su bili članovi ekspedicije istraživača Lewisa i Clarka a tu su stigli 1805. godine. Nakon toga mnoge su ekspedicije dolazile na područje parka otkrivajući sve njegove ljepote.

Cornelius Hedges, pisac i odvjetnik iz Montane, koji je bio član ekspedicije Washburn, predložio je da se ovo područje stavi pod zaštitu kao prvi nacionalni park uopće, što je i učinjeno, pa je 1872. Yellowstone proglašen nacionalnim parkom.

Nastanak[uredi - уреди | uredi izvor]

Grand Prismatic Spring

Cijeli park Yellowstone obiluje geotermalnim pojavama. Uz gejzire tu su i bazeni vrelog mulja, mlazovi sumporne pare koja izlazi iz prirodnih dimnjaka fumarola te vruća vrela. Sva ta aktivnost potječe od goleme magmatske komore koja se polagano pomiče ispod tanke Zemljine kore i neprestano prijeti erupcijom.

Prije otprilike 600.000 godina, u eocenu niz snažnih erupcija pogodio je ovaj kraj i podigao oko 2.590 km2 gorja Stjenjak te doveo do taloženja goleme količine pepela i raspršivanja tankog sloja vulkanske prašine preko većeg dijela Sjeverne Amerike. Kora koja je izgubila potporu urušila se u prazan prostor stvorivši ogromni krater koji prekriva površinu od 3.100 km2.

Kasnije erupcije manjeg inteziteta gotovu su posve ispunile krater pepelom i lavom prekinuvši tok rijeke Yellowstone i stvorivši veliko jezero. Ipak, zahvaljujući ledenjacima nastalim tijekom tri velika ledena doba, a još više uz pomoć tople vode i pare koja je smekšala i obojila u žuto kameni rub kratera, rijeka je polako izdubla današnji Grand Canyon i spušta se od jezera niz mnoštvo veličanstvenih slapova.

Dokazi davnih erupcija super vulkana najvidljiviji su na grebenu Specimen Ridge na kojem se nalazi okamenjena šuma. I danas se mogu prepoznati stabla platana, oraha, hrasta, drijena i mangolije.

Biljni i životinjski svijet[uredi - уреди | uredi izvor]

Biljni svijet[uredi - уреди | uredi izvor]

Dominantne biljne vrste koje rastu u parku su bor, omorika, i jela.

Životinjski svijet[uredi - уреди | uredi izvor]

Bizoni pored jednog termalnog izvora u parku Yellowstone

U parku obitavaju mnoge životinjske vrste: bizon, grizli, mrki medvjed, vuk, kojot, jelen, los, kratkorogi i dugorogi muflon i puma (planinski lav). Relativno veliki broj bizona zadaje veliku brigu rančerima koji se pribojavaju da bi bizoni mogli zaraziti domaću stoku. Oko pola bizona bilo je izloženo bakteriji bruceloze koju su sa svojom stokom donijeli Europljani. Bolest bruceloze može značajno prorijediti domaću stoku.

Osim bizona, rančeri se pribojavaju i vukova koji često napadaju domaću stoku i ovce. Do 1994. u parku nije bilo vukova jer su sustavno uništavani i ubijani još od 1926. Međutim, odlukom američkog ureda za ribe i divlje životinje vukovi su 1995. vraćeni u Yellowstone pa sada u višim dijelovima parka obitava oko 300 jedinki. Vukovi se nakon povratka u park ne smatraju ugroženom vrstom pa je njihov odstrel dozvoljen, ali kako dolazi do miješanja sa zaštićenom vrstom vukova koji se sami premještaju i dolaze u park iz Kanade, gotovo je nemoguće razlikovati zaštićene od nezaštićenih vukova.

Nakon što je u prošlosti vuk bio istrijebljen iz parka, titulu najvećeg lovca nosio je kojot. Kako je kojot bio nesposoban za izlov većih životinja koje nisu njegov prirodni plijen, tako je među tim životinjama došlo do porasta bolesnih i hromih životinja te je na taj način poremećena prirodna ravnoteža.

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Ostali projekti[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Nacionalni park Yellowstone
Commons-logo.svg U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Nacionalni park Yellowstone