Smilja Mučibabić

Smilja Mučibabić
Rođenje	14. septembra 1912. Mostar
Smrt	12. avgusta 2006. Sarajevo, BiH
Prebivalište	Sarajevo
Državljanstvo	SFRJ
Etnicitet	Srpkinja
Polje	Biologija, Ekologija
Institucija	Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu Univerziteta u Sarajevu
Alma mater	Univerzitet u Beogradu
Poznat po	Utemeljiteljica Prirodno-matematičkog fakulteta UNSA
Religija	Ateistkinja

Smilja Mučibabić (1912. – 2006.) bila je najugledniji i najdjelotvorniji bosanskohercegovački biolog XX stoljeća i među najuglednijima u bivšoj Jugoslaviji). Rodila se u Mostaru, a umrla u Sarajevu.

Bila je:

• prvi bosanskohercegovački doktor bioloških nauka (Cambridge, 1953.),
• osnivač i prvi šef Katedre za biologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1953.),
• su-matičar Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (PMF) (1954.),
• prvi dekan Prirodno–matematičkog fakulteta u Sarajevu (1960.),
• osnivač, prvi i dugogodišnji šef Odsjeka za biologiju PMF-a u Sarajevu (1960.) i
• suosnivač i prvi predsjednik više stručnih i naučnih udruženja i njihovih glasila (u BiH i bivšoj Jugoslaviji).

Život

Smilja Mučibabić je rođena je u Mostaru, 14. septembra 1912., gdje je stekla osnovno i gimnazijsko obrazovanje. Od 1930. do 1934. godine studirala je biologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Prije rata bila je raspoređena na poziciju profesora u Velikom Gradištu, a zatim i u Sremskim Karlovcima. Zbog predanosti "naprednim idejama", ustaške vlasti su je, po kazni, premjestile u Senj, a 1943. – u Krapinu. Prilikom jedne "provale" njene grupe prokomunističkih aktivista, biva uhapšena i odvedena u njemački logor Jankomir kod Zagreba, a docnije u zatvor na Savskoj cesti gdje je zadržana do kraja rata 1945.

U prvim poratnim danima, Smilja Mučibabić se vraća u Krapinu i radi u gimnaziji do kraja školske 1945./1946. godine. Tamo je primljena u Komunističku partiju. Na sopstveni zahtjev, premještena je u Učiteljsku školu u Mostaru. Već sljedeće godine, kao izvrstan i već iskusan profesionalac, pedagog i društveni djelatnik, postavljena je za direktora te gimnazije. O njenom uspješnom vođenju Gimnazije i o njenoj brizi za unapređenje nastave, pisala je tada i dnevna štampa, a dobijala je i brojna priznanja i nagrade. Paralelno je bila angažovana i na opismenjavanju stanovništva.

U jesen 1949. premještena je na poziciju profesora Više pedagoške škole u Sarajevu, gdje je radila do osnivanja Katedre za biologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1954.). Odmah po prelasku na ovaj fakultet upućena je na specijalizaciju u Zoološki zavod Prirodno–matematičkog fakulteta u Beogradu, gdje je (dvije godine) bila angažirana u realizaciji nastave iz oblasti zoologije, pripremajući se za otvorenje i početak rada novoosnovane Katedre za biologiju u Sarajevu.

Na prijedlog Filozofskog fakulteta u Sarajevu, konkuriše za stipendiju Britanskog savjeta, koja joj je odobrena već u prvom pokušaju. Na Univerzitetu u Kembridžu, tokom dvije godine, specijalizira i realizira eksperimentalni dio svoje (ispostaviće se) doktorske disertacije iz oblasti protozoološke ekologije, koju je potom i napisala pa odbranila (1953.) Onovremeno je na Univerzitetu u Kembridžu, takav poduhvat podrazumijevao marljiva istraživanja i stalno prisustvo u laboratoriji tokom tri godine, ali su Smilji Mučibabić, respektirajući njen raniji kredibilitet, uspjehe u eksperimentima i odlično poznavanje engleskog jezika, iznimno dozvolili da doktorsku tezu brani nakon dvije. Rezltati njenog disertacionog rada su publicirani u elitnim britanskim naučnim časopisima u oblasti protozoologije (Jouornal of Protozoology, npr.).

Djelo

Naučnoistraživačka djelatnost

Naučnoistraživački opus Profesorice Mučibabić, od studijskog boravka u beogradskom Zavodu za biologiju (u ranim poratnim godinama) do doktorata u Kembridžu (1953.) i kasnije (na Sarajevskom univerzitetu) otvara pionirska i pokretačka istraživanja u oblasti bioloških nauka u BiH i širem okruženju. Bez ikakve dvojbe, argumentirano se može tvrditi da je Smilja Mučibabić matičar i utemeljitelj suvremenog razvoja bioloških nauka u Bosni i Hercegovini. Uvela je nove istraživačke metode i stimulirala razvoj dolazećih najpropulzivnijih pravaca istraživanja koji su se afirmirali pred kraj njenog aktivnog istraživačkog angažmana. U odmjeravanju poželjnih i mogućih pravaca razvoja, bila je intuitivni vizionar, kako u forsiranju suvremenih nauka, tako i u selekciji kadrova koji imaju istraživačke i ostale potencijale za ostvarivanje tih projekcija u bh. uvjetima. Kao insajder u kreiranju obrazovne i naučnoistraživačke djelatnosti u BiH i ex-Jugoslaviji, usavršavanjem sistema njihove organizacije i funkcioniranja, umješno ih je usmjeravala ka modernizaciji i povećanju njihove efikasnosti. Pritom se osobito zalagala za stimulaciju kvaliteta i ozbiljnu selekciju nadarenih studenata i mladih istraživača.

Profesorica Mučibabić je prokrstarila cijelom Jugoslavijom i većim dijelom svijeta, ali je uvijek ostala nostalgično privržena ovdašnjem svijetu i njegovim tradicijama. Tokom sveukupne karijere ostala je vezana za svoj izvorni i širi zavičaj: Mostar i Bosnu i Hercegovinu, a sa posebnom pažnjom je pratila opće prilike u Mostaru i vodila brigu o školovanju i naučnom usavršavanju Mostaraca na Univerzitetu u Sarajevu.

Profesionalno-istraživačko stvaralaštvo i pripadajuća publicistička aktivnost Smilje Mučibabić obuhvata:

• Idioekološka i sinekološka znanstvena istraživanja poplacija protozoa (u kontroliranim laboratorijskim vjetima),
• Prve projekte kompleksnih ekoloških i biosistematskih terenskih istraživnja u Bosni i Hercegovini,
• Sintetičke analize stanja i perspektiva razvoja nauke i obrazovanja u BiH,
• Aktivno učešće u pokretanju i uređivanju naučnih i stručnih časopisa,
• Recenziranje i mentorstava istraživačkih (makro)projekata, diplomskih, magistarskih i doktorskih disertacija,
• Kritičke analize i prikaze naučnih i stručnih knjiga,
• Javne promocije naučnoistraživačke i obrazovne djelatnosti,
• i druge srodne aktivnosti.

Profesorica Mučibabić je veoma uspješno u onovremene bh. uvjete implementirala i prilagodila pozitivna iskustva svojih prvih naučnih voditelja: akademika Siniše Stankovića i uglednog engleskog ekologa Eugene Oduma (u čijim su knjigama citirani i njeni radovi).

Prva je otvorila vrata međunarodne publicistike za bh. znanstvenike, objavivši rezultate u elitnim časopisima svoje oblasti, kao što su: Journal of Experimental Biology, Journal of General Microbiology, Quaterly Journal of Microscopical Scienca, Journal of Cell Science. i drugi časopisi tog renomea.

Naučnoistraživački makroprojekti

• Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Lašva.
• Kompleksna limnološka ispitivanja sliva rijeke Bosne – Stavnja i Ljubina.

Nastavno–naučna djelatnost

Među osobitim zaslugama profesorice Mučibabić u razvoju bh nauke i obrazovanja posebno se ističu;

• Osnivanje Katedri, odsjeka i fakulteta na Univerzitetu u

Sarajevu,

• Pokretanje postdiplomskih studija,
• Profiliranje sistema organizacije i funkcioniranje obrazovnog i naučnog rada u BiH, uključujući i pripadajuću legislativu,
• Pokretanje i ueđivanje naučnih i stručnih časopisa i projekata,
• Selekcija prvih profesora Odsjeka za biologiju PMf-a i profiliranje njihovih asistenata,
• Prevođenje stranih i pisanje prvih domaćih udžbenika i skripata za srednješkolsko i visoko obrazovanje,
• Bitno učešće u usmjeravanju 2. generacije autohtonih asistenata i projiciranje infrastrukturnih preduvjeta za njihovo napredovanje,
• Permanentno obrazovanje bh. nastavnika i profesora biologije,
• Kritički prikazi knjiga, udžbenika i drugih publikacija.
• Biografije i bibliografije uglednih naučnika,
• i slične prateće i komplementarne aktivnosti.

Po povratku u Sarajevo (1954.), dr. Smilji Mučibabić predstoji ogroman posao u institucionalnom uspostavljanju, organiziranju i realizaciji nastave Katedre za biologiju (Filozofskog fakulteta), na kojoj je bila prvi izabrani nastavnik i uposlenik. U početku su na Katedri radila samo tri nastavnika i dva asistenta. Preuzima cjelokupna predavanja iz zoologije, oprema laboratorije i praktikume, osniva biblioteku i posebno brižno je razvija i nadzire. Odgovorno učestvuje u selekciji prvih nastavnika i njihovih asistenata na nastajućem Prirodno–matematičkom fakultetu, osobito u Odsjeku za biologiju. To je bio osobito delikatan zadatak, budući da je tadašnja BiH bila krajnje deficitarna u odgovarajućim profilima neophodnog kadra.

Doprinos dr. Smilje Mučibabić unapređenju nastave biologije vrlo je velik, i postao je mjerljiviji tek nakon dostignutih rezultata njenih sljedbenika. Još za vrijeme specijalizacije u Beogradu, prevela je, zajedno sa prof. Sinišom Stankovićem, dva univerzitetska udžbenika (Paramonov: Kurs darvinizma i Kin: Osnovi opće zoologije (koji je doživio više izdanja). Sarajevski univerzitet je 1960. godine izdao knjigu S. Mučibabić "Osnovi ekologije", koja je generacijama bila jedini udžbenik ekologije na bosanskom jeziku. Ta djela i danas mogu biti solidan temelj općebiološkog obrazovanja.

Stvaralački rad prof. dr. Smilje Mučibabić znatno je doprinjeo razvoju osnovnog i srednjeg školstva u Bosni i Hercegovini, naročito u vrijeme reformisanja osnovnog školstva, kada vrlo mnogo radi i doprinosi stvaranju novih planova i programa iz biologije. Tada je u suradnji sa drugim autorima napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali po desetak izdanja.

Na Odsjeku za biologiju 1969. godine suorganizuje i podstiče osnivanje postdiplomskog studija sa dva smjera (ekološki i sistematski). Bila je mentor mnoštva diplomskih, magistarskih i doktorskih radova.

Razvoj kadrovskih potencijala BiH

Polazeći od iskustvenih podataka o situaciji u ondašnjoj bh. nauci, prof. Mučibabić je, uz stvaranje institucionalnih i infrasrukturnih preduvjeta za njen razvoj u oblasti biologije, sinhronizirano i posebno brižno vodila računa o selekciji budućih mladih istraživača i edukatora, imajući pritom jasnu viziju razvoja budućih fundamentalnih bioloških nauka.

Njena briga nije se ograničila samo na asistente Odsjeka za biologiju PMF-a, već je i mnogim drugim biolozima pružila dragocjenu i nesebičnu pomoć. Poštujući njene vizije i nenametljivost, mnogi su joj se obraćali za savjete i pomoć, a još je više onih koje je podsticala i na razne načine stimulirala. Oslanjala se na svoju izuzetnu profesionalnu i društvenu obavještenost, široko biološko obrazovanje, te aktivno poznavanje engleskog, njemačkog i francuskog jezika. Osobito je podsticala razvoj naučog kadra na PMF-u, Biološkom institutu Univerziteta u Sarajevu i Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, kao i na fakultetima biotehničkih i biomedicinskih nauka.

Prof. dr. Smilja Mučibabić bila je i izvandredan nastavnik i vaspitač. Veliki je broj generacija kojima je neumorno i nesebično prenosila svoja stručna i opća znanja, djelujući vaspitno, u duhu bratstva i jedinstva (po njenom iskustvu: osobito potrebnog u BiH) i individualnog prava na puno samoostvarivanje. Učinkovitost u tom djelovanju su joj omogućavane njene prepoznatljive vrline, kao što su nesebičnost, samopregornost, poštenje i skromnosti, a osobito ljudska čestitost.

Aktivnim učešćem u prevođenju tadašnjih istaknutih udžbenika (Kurs darvinizma od Paramonova i Osnovi opće zoologije od Kina) te publiciranjem vlastitih udžbenika, među kojima se ističe njena knjiga „Osnovi ekologije“, koja je izvjesno vrijeme bila jedini udžbenik ekologije na bosanskom jeziku., dr. Smilja Mučibabić je dala značajan doprinos unapređenju nastave biologije na svim nivoima njenog izučavanja.

Općedruštveni doprinos

Svoj sveukupni stvaralački angažman Profesorica Mučibabić je posvetila boljitku nauke i struke koju je odabrala kao profesionalni okvir djelovanja. Međutim, njeno sveukupno djelovanje je bilo usmjereno na ukupni progres sredine u kojoj živi i njeno pripremanje za buduća vremana, što ilustrira činjenica da je u poratnim godinama pored redovnog angažmana u nastavi bila aktivno uključena i u opismenjavanje stanovništva Bosna i Hercegovina je bila njen prirođen okvir, ali po svom neupitnom čovjekoljublju ona je bila humanista i istinoljubac bez granica. Ostala je vjerna BiH – državi i ljudima – do kraja života, ne oklijevajući da to ponosno ističe u domaćim i stranim medijima.

Stvaralački rad prof. dr. Smilje Mučibabić znatno je doprinjeo razvoju osnovnog i srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, naročito u procesima reformi osnovnog školstva, kada se ozbiljno angažira u stvaranju novih planova i programa iz oblasti biologije. Tada je (u suradnji sa drugim autorima) napisala četiri udžbenika za osnovnu i srednju školu i svi su imali više izdanja. Za udžbenik Ekologija i evolucija dobila je (1976.) Nagradu "Mitar Trifunović-Učo". Izradila je Terminološki rječnik višestrukosti za nastavu biologije. Na dva jugoslovenska kongresa biologa povjeren joj je referat o problemima nastave biologije. Na prvom kongresu ekologa Jugoslavije održala je referat „Ekologija i obrazovanje“. Učestvovala je u radu mnogih saveznih i republičkih tijela koja su rješavala problem nastave i naučnog rada u oblasti biologije. Za ovakav rad, prof. dr. Smilja Mučibabić dobila je i Nagradu "Hasan Kikić" 1980.

Naučni rad dr. Smilje Mučibabić vezan je u prvom redu za probleme ekologije populacija, analizu faktora koji utiču na rastenje čistih i mješovitih populacija protozoa u eksperimentalnim uslovima. Rezultati ovih istraživanja citirani su u mnogim radovima inostranih biologa, a ušli su u sadržaje nekih naših i stranih udžbenika. Osim toga, dr. Silja Mučibabić predano učestvuje i u timskim istraživanjima ekosistema, posebno kopnenih voda; organizator je i rukovodilac prvih takvih istraživanja u BiH. Posebno veliki projekti obuhvataju limnološka proučavanja sliva rijeke Bosne, akumulacije Buško blato i ekosistema na Jahorini. Rezultati ovih istraživanja saopćeni su na mnogim naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Dobar dio svog naučnog rada prof. Mučibabić ostvaruje na Biološkom institutu Univerziteta u Sarajevu u kojem je dugo godina bila načelnik Odjeljenja za ekologiju i sistematiku životinja. Objavila je niz stručnih radova iz ekologije, zoogeografije i zaštite životne sredine. Priredila je 3. izdanje knjige "Okvir života" Siniše Stankovića, sa opširnim pogovorom o piscu i njegovom djelu, kao i o razvoju ekologije između drugog i trećeg izdanja ove knjige, odnosno u razdoblju 1954. – 1977. U drugom izdanju Enciklopedija Jugoslavije napisala je poglavlje o naučnom radu u oblasti biologije u Bosni i Hercegovini. Objavila je veliki broj radova na popularizaciji bioloških nauka, a u tom pravcu je djelovala i putem elektronskih i printanih medija, kao i preko društveno-političkih organizacija: od Mjesne zajednice "Medrese" do razine nadležnih republičkih organa. Među zapaženijim istupima je bilo njeno učešće u TV serijalu "Karavan prirode".

Bila je predstavnik bh. žena u mnogim jugoslavenskim institucijama i sastancima, a i na jednom velikom međunarodnom skupu u Indiji (Mumbai).

Profesorica Mučibabić je jedan od dugogodišnjih editora i Godišnjaka Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, koji je izlazio od 1948., a koji se nesretno ugasio 1992., utapanjem svog izdavača u PMF, a koji, sticajem nejasnih okolnosti, nije pokrenuo sukcesorski časopis.

Do kraja života je bila angažirani biolog-ekolog, istrajan promotor održivog razvoja u što zdravijoj sredini. Svoje aktivnosti tada je usmjeravala kroz Udruženje za podsticanje održivog razvoja i kvaliteta života FONDEKO kao i i istoimenu naučno popularnu reviju o prirodi, šovjeku i ekologiji, te kroz nevladinu Asocijaciju nezavisnih intelektualaca "Krug 99", Prosvjetinoj Sekciji žena "Mis Irbi", koja je njenom liku i djelu posvetila jednu od svojih najuspješnijih sesija.

Svojim sveukupnim profesionalnim, društvenim i humanističkim doprinosom razvoju Bosne i Hercegovine, prof. Mučibabić je zadužila svoje suvremenike, generacije svojih učenika i sljedbenika, pa i onih biologa koju su danas aktivni na istraživačkoj sceni i/ili onih koji će tek doći.

Povezano

• Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu