Sloboda religije

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Sloboda religije ili religijska sloboda (odnosno vjerska sloboda, sloboda vjeroispovjesti) je princip koji podržava slobodu svakog pojedinca ili zajednice da - privatno ili javno - manifestiraju svoju religiju ili vjerovanja kroz podučavanje, štovanje i razne obrede; koncept najčešće podrazumijeva i slobodu promjene vlastite religije, odnosno pravo da se ne prakticira nikakva religija. [1] Pravo na "napuštanje" ili prestanak članstva u vlastitoj religijskoj zajednici - apostaza - se također smatra jednim od temelja religijske slobode.

Religijska sloboda je pravo ne samo da se vjeruje, nego i pravo da se ne vjeruje. Suvremeno shvaćanje religijskih sloboda i prava znači da građanin ima pravo da učestvujete u nekom vjerskom obredu, ali i pravo da ne učestvuje u njemu. Dakle, suvremeni koncept religijskih sloboda podrazumijeva slobodu religije, ali i slobodu od religije.[2]

Sloboda religije se u velikom dijelu današnjeg svijeta smatra jednim od temeljnih ljudskih prava, a kao takvo je kodificirano i u čl. 18 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Još je 1791. godine u prvom amandmanu na Ustav SAD je formulisano da kongres neće donositi nikakav zakon kojim se ustanovljava neka religija ili zabranjuje njeno slobodno izražavanje.

Primjena načela slobode religije u praksi, međutim, varira u različitim zemljama. Koncept slobode religije, na primjer, nije međusobno isključiv sa konceptom državne religije; u svom užem značenju se prvenstveno odnosi izostanak bilo kakvog religijskog progona od strane državne vlasti.

Često se previđa onaj aspekt religijskih sloboda prema kome neko ne mora učestvovati u vjerskim aktivnostima: djeca, recimo, ne moraju da budu prisutna na času tokom vršenja određene vjerske službe, čak i ako je to npr. školska slava.[2]

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]