Šintoizam

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Šintoistički torii
Šintoistički sveštenici i sveštenice

Šinto (神道 Shintō) ili šintoizam je japanska religija koja je dugo vremena bila državnom religijom.

Šinto dolazi od kombiniranja dva kanjija: "神" shin, što znači bog (a ponekad predsatvlja znak za "kami" u japanskom jeziku) i "道" što znači Tao ("put" ili "staza" u filozofskom smislu). Tako šinto može značiti "stazu bogova."

Nakon Drugog svjetskog rata, šintoizam je izgubio svoj status državne religije. Neki običaji kojima je davan politički značaj više ne prenose na nove naraštaje, a drugi su postali isključivo svakodnevna aktivnost bez vjerskih konotacija, poput omikujija.

Kontraverze vezane za šinto nastavljaju se do današnjih dana. I dalje postoji lobi desničara i konzervativnih nacionalista koji se zalažu za obnavljanje veze između šinto religije i države.[1]

Odvajanje od države[uredi | uredi kod]

Nakon Drugog svetskog rata, desio se preobražaj šintoa iz ideologije pod državnim sponzorstvom koja je pothranjivala nacionalizam kroz obožavanje cara u religiju potpuno lišenu podrške vladajućih struktura. Direktivom o šintou, koju je izdala okupaciona vlada u decembru 1945. godine, državno sponzorisanje šintoa je zvanično prekinuto. Zabranjene su školske posete svetilištima, uklonjeni oltari sa portretom cara, uklonjen je Carski ukaz o obrazovanju iz hramova gde je čuvan, dok je šintoistička doktrina koja je propovedala nacionalističku ideologiju uklonjena iz školskih udžbenika. Car se i formalno odrekao sopstvene divinacije u javnom obraćanju naciji 1946. godine, a šintoistička vera u potpunosti je odvojena od državnih institucija. Tako šinto postaje zasebna duhovna egzistencija sa eksplicitno izraženim verskim karakterom.[1]

Bogovi kamiji[uredi | uredi kod]

Šintoizam se sastoji od obožavanja kamija, koji se mogu tumačiti kao bogovi, duhovi ili jednostavno duhovna prisutnost. Neki kamiji su lokalne prirode i mogu se gledati kao duh određenog mjesta, ali ostali predstavljaju nešto veće prirodne fenomene ili procese. Planina Fudži sveta je te svaka planina ima svog boga. Zanimljivo je što bogovima vlada božica. To je Amaterasu, božica Sunca i svjetla. Mnogo njezine braće vlada raznim pojavama. Još i danas Japanci odlaze u hramove iako je utjecaj religije popustio. Šintoizam je potekao iz stare japanske mitologije.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Šinto, Kembridžova ilustrovana istorija religije (str. 172), Stylos, Novi Sad, 2006. ISBN 86-7473-281-X