Vitamin B2
| Vitamin B2 | |||
|---|---|---|---|
 |
 | ||
| IUPAC ime |
| ||
| Identifikacija | |||
| CAS registarski broj | 83-88-5 
| ||
| PubChem[1][2] | 493570 | ||
| ChemSpider[3] | 431981
| ||
| UNII | TLM2976OFR
| ||
| MeSH | |||
| ChEMBL[4] | CHEMBL1534
| ||
| Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
| Svojstva | |||
| Molekulska formula | C17H20N4O6 | ||
| Molarna masa | 376.36 g/mol | ||
| Tačka topljenja |
290 °C (razlaže se) | ||
|
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
| Infobox references | |||
Vitamin B2 ili riboflavin je vitamin B-kompleksa koji se primjenjuje u obliku soli topljivih u vodi. Često ga nazivaju i faktorom rasta odnosno disanja stanica. Uključen je u metaboličke procese cijeloga tijela te je neophodan u iskorištavanju energije iz hrane.
Riboflavin je naračastožuti prašak gorka okusa. Slabo se topi u vodi, a otopina je žute boje. Strukturno gledajući čine ga aloksazinska jezgra i ugljikohidrat riboza. Aktivni je sastojak dva koenzima: FMN - flavin-mononukleotida (čine ga riboflavin i fosfat) i FAD – flavin–adenin-dinukleotida (čine ga riboflavin, dva fosfata i adenin).
Bogat izvor vitamina B2 su jetra, bubreg, riba, jaja, mlijeko, sir, kvasac, zeleno povrće te neoljuštene žitarice.[5][6] Do gubitka ovog vitamina može doći izlaganjem na suncu te kuhanjem. Preporučene dnevne količine (RDA) za odraslu zdravu ženu su od 1.2 - 1.3 mg, a za zdravog muškarca su od 1.4 - 1.7 mg.
Ovaj vitamin također igra važnu ulogu u metabolizmu preko svojih koenzima FMN i FAD. Hipovitaminoza nastaje najčešće nedovoljnim unosom hrane pa može doći do problema sa vezivnim tkivom, noktima i vidom.
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). "PubChem as a public resource for drug discovery.". Drug Discov Today 15 (23-24): 1052–7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). "Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities". Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217–241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). "Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining". J Cheminform 2 (1): 3. PMID 20331846. doi:10.1186/1758-2946-2-3.
- ↑ Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). "ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery". Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100–7. PMID 21948594. doi:10.1093/nar/gkr777.
- ↑ Manthey KC, Rodriguez-Melendez R, Hoi JT, Zempleni J (April 2006). "Riboflavin deficiency causes protein and DNA damage in HepG2 cells, triggering arrest in G1 phase of the cell cycle". J. Nutr. Biochem. 17 (4): 250–6. PMC 1407763. PMID 16109485. doi:10.1016/j.jnutbio.2005.05.004.
- ↑ R. Lakshmi, A. V. Lakshmi and M. S. Bamji. "Mechanism of impaired skin collagen maturity in riboflavin or pyridoxine deficiency". Journal of Biosciences (4): 289–295. doi:10.1007/BF02702670. Text "volume" ignored (help); Text "15 " ignored (help)
Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]
- Vitamin B1 (Tiamin)
- Vitamin B2 (Riboflavin)
- Vitamin B3(Nikotinamid)
- Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)
- Vitamin B6 (Piridoksin)
- Vitamin B9 (Folna kiselina)
- Vitamin B12 (Cijanokobalamin)
- Vitamin H (Biotin)
- E101
Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]
| ||||||||||||||||||||||||||||||
