Prijeđi na sadržaj

Vitamin B5

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Pantotenska kiselina)
Pantotenska kiselina
Identifikacija
CAS registarski broj 79-83-4 DaY
PubChem[1][2] 988
ChemSpider[3] 963 DaY
DrugBank DB01783
KEGG[4] C00864
ChEBI 7916
ChEMBL[5] CHEMBL1594 DaY
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C9H17NO5
Molarna masa 219.23 g mol−1
Tačka topljenja

195 °C

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Vitamin B5 ili pantotenska kiselina tradicionalno pripada skupini B-kompleksa, vitamina topljivih u vodi. Pri normalnoj prehrani kod čovjeka nije poznata hipovitaminoza jer je taj vitamin vrlo rasprostranjen u prirodi. Sastavni je dio koenzima A koji ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina.

Pantotenska se kiselina pojavljuje u vezanom i slobodnom obliku. U koenzimu A je vezana kao pantotenska kiselina dok je u acil - prijenosnom proteinu vezana kao pantotenol. Inače, ta je kiselina žuta uljasta tekućina koja je nestabilna i vrlo higroskopna te se lako topi u vodi. Zbog njezine nestabilnosti danas se isključivo dobiva sintetskim putem.

Pantotenska kiselina je vrlo rasprostranjena u prirodi (od tuda joj i naziv, panthos = svugdje prisutna). Bogati izvori tog vitamina su u mesu, mahunarkama, jajima, voću i povrću itd. Dnevne količine prema RDA nisu utvrđene, no obično se preporučuje dnevni unos od 4 - 7 mg za odrasle i 3 - 4 mg za adolescente.

Unosom u tijelo ova kiselina dolazi u sastav koenzima A te se tako može naći u svim organima. Tako je ona vrlo bitan čimbenik u izmjeni tvari i održanju tjelesne težine.

Hipovitaminoza je vrlo rijetka zbog velike prisutnosti u mnogim namirnicama. Ako ona i postoji, očituje se raznim neuromuskularnim poremećajima.

Pantotenska kiselina je organsko jedinjenje, koje sadrži 9 atoma ugljenika i ima molekulsku masu od 219,235 Da.[6][7][8]

Osobine

[uredi | uredi kod]
Osobina Vrednost
Broj akceptora vodonika 5
Broj donora vodonika 4
Broj rotacionih veza 6
Particioni koeficijent[9] (ALogP) -1,1
Rastvorljivost[10] (logS, log(mol/L)) -1,0
Polarna površina[11] (PSA, Å2) 106,9

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  5. Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.  edit
  6. Trumbo, P. R. (2006). Pantothenic Acid. In Shils, M. E.; Shike, M.; Ross, A. C. et al.. Modern Nutrition in Health and Disease (10th ed.). Philadelphia, PA: Lippincott Williams & Wilkins. pp. 462-467. ISBN 0-7817-4133-5.
  7. Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS (2011). „DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs”. Nucleic Acids Res. 39 (Database issue): D1035-41. DOI:10.1093/nar/gkq1126. PMC 3013709. PMID 21059682.  edit
  8. David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali (2008). „DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets”. Nucleic Acids Res 36 (Database issue): D901-6. DOI:10.1093/nar/gkm958. PMC 2238889. PMID 18048412.  edit
  9. Ghose, A.K., Viswanadhan V.N., and Wendoloski, J.J. (1998). „Prediction of Hydrophobic (Lipophilic) Properties of Small Organic Molecules Using Fragment Methods: An Analysis of AlogP and CLogP Methods”. J. Phys. Chem. A 102: 3762-3772. DOI:10.1021/jp980230o. 
  10. Tetko IV, Tanchuk VY, Kasheva TN, Villa AE. (2001). „Estimation of Aqueous Solubility of Chemical Compounds Using E-State Indices”. Chem Inf. Comput. Sci. 41: 1488-1493. DOI:10.1021/ci000392t. PMID 11749573.  edit
  11. Ertl P., Rohde B., Selzer P. (2000). „Fast calculation of molecular polar surface area as a sum of fragment based contributions and its application to the prediction of drug transport properties”. J. Med. Chem. 43: 3714-3717. DOI:10.1021/jm000942e. PMID 11020286.  edit

Literatura

[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]