Vitamin D

Izvor: Wikipedia
Disambig.svg Za ostale upotrebe, pogledajte Vitamin D (razvrstavanje).
Vitamin D
Klasa leka

Holekalciferol (D3)
Upotreba Rahitis, osteoporoza, deficijencija vitamina D
Biološki cilj Receptor vitamina D
ATC kod [[ATC kod {{{ATC prefix}}}|A11CC]]
Spoljašnje veze
MeSH D014807
AHFS/Drugs.com MedFacts, prirodni proizvodi

Vitamin D (kalciferol, „vitaminom sunca“) obuhvata grupu sekosteroida rastvorljivih u mastima, a dva najvažnija oblika u kojima se javlja su vitamin D2 (ili ergokalciferol) i vitamin D3 (ili kolekarciferol). Vitamin D, koji se sintetizuje u organizmu kao posledica izlaganja suncu, ili se unosi putem hrane i vitaminskih dodataka, biološki je inertan, a aktivira se u telu nakon određenih hemijskih reakcija.[1]

Vitamin D je veoma važan za metabolizam kalcijuma i fosfora, jer podstiče resorpciju ovih minerala iz creva i omogućava njihovo deponovanje u kostima. Neophodan je za pravilan rast kostiju i zuba i za dobar rad mišića i nervnog tkiva. Vitamin D se stvara u koži prilikom sunčanja, dok se potrebe za dodatnim količinama vitamina D dobijaju iz hrane. Dobri izvori su: riblje ulje, morska riba, buter, jaja (žumance).

Nedostatak vitamina D prouzrokuje demineralizaciju kostiju koja se kod dece manifestuje kao rahitis, a kod odraslih osoba kao osteomalacija. Za lečenje rahitisa se koristi rastvor vitamina D u ulju, koji se daje oralno ili intramuskularno.

Skupina vitamina D obuhvaća 7 vitamina koji se međusobno razlikuju u strukturi pobočnog lanca u položaju 17. Ali kad se govori o vitaminu D u užem smislu misli se na smjesu vitamina D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Ergosterol (provitamin ergokalciferola) je biljnog porijekla, dok je 7 - dehidrokolesterol (provitamin kolekalciferola). Najčešće su to bijeli kristali. Vitamin D praktički je netopiv u vodi, ali se otapa u alkoholu , kloroformu i eteru te u biljnim uljima. Nije stabilan u kristaličnom stanju pa ga često nalazimo u uljnim otopinama koje su stabilne.

Vitamin D se u tijelu može sintetizirati u koži pod utjecajem ultraljubičasth zraka iz provitamina. Ali se može unositi i hranom. Najviše ga ima u ribljem ulju i mesu, mlijeku i mliječnim prozvodima i žumanjku. Dnevni zahtjevi za vitaminom D relativno su mali i odrasli ga nadoknađuju izlaganjem suncu ili hranom. Preporučena dnevna količina (RDA) iznosi 5 - 10 μg.

Primarna je uloga vitamina D održavanje homeostaze i konstantne koncentracije kalcija i fosfata u plazmi. Potiče njihovu apsorpciju iz probavnog trakta. Pridonosi jačim kostima i zdravim zubima te je vrlo učinkovit u razvoju djece.

Nedostatak vitamina D očituje se klinički hipokalcijemijom, hipofosfatemijom ili općom demineralizacijom kosti, bolovima u kostima, spontanim frakturama i slabošću mišića. To je uzrokovano nedovoljnom resorpcijom kalcija i fosfata. Tako može doći i do bolesti koja se zove rahitis. To je metabolička bolest kostiju. Kosti postaju mekane i naginju deformacijama dok zubi postaju defektni. Najčešća je kod djece pa je njima vitamina D najviše potrebno. U odraslih se javlja rijetko.

Primjenom velikih doza vitamina D dolazi do poremećaja u matabolizmu kalcija te su prvi simptomi hipervitaminoze vezani uz hiperkalcijemiju. To su umor, probavne smetnje, gubitak težine, anemija pa i depresija. Dolazi i do dodatnog taloženja kalcija u bubrezima i gušterači. U prevelikim dozama smatra se najtoksičnijim vitaminom.

Sinteza[uredi - уреди]

Vitamin D3[uredi - уреди]

Vitamin D3 se sintetizira iz 7-dehidrokolesterola, derivata kolesterola, koji se zatim fotolizira ultraljubičastim zrakama. Produkt je previtamin D3.

Reaction-Dehydrocholesterol-PrevitaminD3.png

Previtamin D3 tada spontano izomerizira u Vitamin D3.

Reaction-PrevitaminD3-VitaminD3.png

Vitamin D3 (kolekalciferol) se hidroksilira u jetri u 25-hidroksikolekalciferol (kalcidiol) i pohranjuje dok ne zatreba. 25-hidroksikolekalciferol se kasnije hidroksilira u bubrezima u glavni biološki aktivni oblik 1,25-dihidroksikolekalciferol (kalcitriol).

Reaction-VitaminiD3-Calcitriol.png

Vidite još[uredi - уреди]

Reference[uredi - уреди]

Spoljašnje veze[uredi - уреди]