Res Tračanin

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Odisej i Diomed kradu Resove konje, predstava na crvenofiguralnoj situli slikara Likurga, oko 360. pne.

Res ili Resos (starogrčki: Ῥῆσος) bio je, u grčkoj mitologiji, trački kralj, sin kralja Ejoneja.[1]

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Njegovo ime je tračkog porekla i verovatno potiče od indoevropskog korena *reg- = "vladati" uz promenu zadnjonepčanog suglasnika u sibilant, karakterističnu za satem jezike.

Mitologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Homerska tradicija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema Homerovoj Ilijadi, Res se uključio u trojanski rat tokom desete godine rata, kad je sa svojim Tračanima došao u pomoć Trojancima. Odisej i Diomed saznali su od Trojanca Dolona da je u pomoć kralju Prijamu stigao veliki junak, naoružan oružjem od zlata i s konjima belim kao sneg i brzim kao vetar; kad je Res od umora zaspao, ta dva ahejska junaka ukrala su Resove konje i odvela ih u grčki tabor, a Diomed je pri tom i ubio Resa.[2][3][4]

Kasnija predanja[uredi - уреди | uredi izvor]

Kasniji antički pisci pripovedaju da je Res bio sin Strimona, rečnog boga reke Strume, i jedne od Muza, Euterpe, Kaliope ili Terpshihore.[1] Resa su roditelji još kao bebu predali na staranje nimfama, a kad je odrastao, majka ga je molila da na kreće pred Troju predočavajući mu da će ga tamo snaći sigurna smrt. Res je ipak pošao u pomoć kralju Prijamu i, čim je stigao pod Troju, boginja Atena obavestila je Grke o njegovom dolasku, i Res je istoga dana bio ubijen, a njegova majka ga je oplakala i objavila da će joj sin kao polubog obitavati u pećinama srebronosne Trakije.[5][6][7] Neki pripovedaju da je Res ubijen tako brzo po dolasku pred Troju zato što je bilo prorečeno da Grci neće uspeti osvojiti Troju ako se Resovi konji napoje vode sa reke Skamandra i ako se napasu trave s trojanskih polja.[8]

Prema Parteniju iz Nikeje, Res je bio oženjen Argantonom, lepoticom s Kiosa, koja je bila naročito vešta u lovu. Premda je preklinjala Resa da ne kreće u trojanski rat, on je nije poslušao; saznavši za njegovu smrt, Argantona se osamila, odbijala je hranu i piće te tako okončala svoj život samoizgladnjivanjem.[9]

Kult[uredi - уреди | uredi izvor]

Kad su Atinjani osnivali Amfipolj, preneli su Resove kosti iz Troade u Trakiju.[10] Verovalo se da Res i nakon smrti boravi u Rodopima, gde uzgaja konje, bori se, lovi i štiti planinu od kuge, a kao dokaz za to navodilo se da divlje životinje svojevoljno pristupaju njegovom žrtveniku i predaju se na žrtvu.[11]

Res je verovatno trački htonski demon, srodan Tračkom konjaniku.[8]

Resova sudbina obrađena je u tragediji Res, koju je najverovatnije sastavio Euripid.[8]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]