Muze

Izvor: Wikipedia
Baldassare Peruzzi: Muze, dok plešu

Muze (grč. Μουσαι, Mousai) su grčke božice. Ima ih devet, nadahnjuju slikare, kipare i književnike. Danas se ta riječ koristi za onoga tko nadahnjuje umjetnika. Imena Muza su: Euterpa ("Razveseljavanje"), Kaliopa ("Lijepa glasa"), Klio ("Slava"), Erato ("Ljupka"), Melpomena ("Pjevačica"), Polihimnija ("Bogata u himnama"), Terpsihora ("Užitak plesa"), Talija ("Cvjetna") i Uranija ("Nebeska").

Porijeklo[uredi - уреди]

Devet navedenih muza su kćeri Zeusa i Mnemozine, božice pamćenja, ili Urana i Geje. Također, postoji i inačica (Pauzanije) da postoje dva naraštaja Muza - prve su Muze kćeri Urana i Geje, a druge su kćeri Zeusa i Mnemozine. Također, možda su i Harmonijine kćeri. Muze su vodene nimfe, zvane i Pieride, Aganipide i Korikide. Izvori su važni za Muze. Vođa Muza je Apolon, a s njim prebivaju pokraj izvora na planini Parnas. Zato je Parnas "planina Muza". Pauzanije tvrdi da su prve tri Muze ("starije Muze"): Aoida, Meleta i Mnema (poslije je još pridodana Arha). "Mlađe Muze" su zaštitnice znanosti i umjetnosti. Poznata metoda za pamćenje imena muza naziva se "TUM PECCET". U renesansi su prikazivane s atributima. Platon je klasičnu pjesnikinju Sapfu s otoka Lezba prozvao desetom Muzom zbog svoje slave i darovitosti.

Djela Muza[uredi - уреди]

Andrea Mantegna: Parnas, planina Muza koje plešu u sredini, gore na stijeni su Mars i Venera

Muze prate Apolona i s njim pjevaju. Plesale su na vjenčanju Peleja s Tetidom. Sjede kraj Zeusa na Olimpu i pjevaju o bogovima, ljudima i herojima. Pokopale su Orfejevo tijelo. Dok su ostale Muze zaštitnice nečega, Uranija je i božica neba, čije se ime povezuje s bogom neba Uranom. Muze su nadahnule Hezioda. Homerovi stihovi o Muzama, Odiseja:

O junaku mi kazuj, o Muzo, o prometnom onom
Koji se mnogo naluto razorivši presvetu Troju
(...)
I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!

Eksterni linkovi[uredi - уреди]