Istra

Istra - Istria, podijeljena između 3 države

Istra - tal. Istria, lat. Histria je najveći jadranski poluotok (s otocima 3.737 kv km) i najveći je dio povijesne regije Julije. Nalazi se na sjeveroistočnom dijelu Jadrana podijeljena je među 3 države, Slovenije, Italije i Hrvatske, geografska granica Istre je linija od Milje (Muggia) do uvale Preluka, a sjevernije je pokrajina Kras. Povijesn se granica Istre mijenjala pa tako kao Markgrofovija Istra je obuhvaćala i velik dio Krasa.

Geografija

Cresko-lošinjski arhipelag, Veli Lošinj

Istarski poluotok od kopna je dijele vapnenačke planine Ćićarije koje dijele istru od Krasa.. Najviši vrh u Istri je Učka (Montemaggiore 1.396 m). Najveće istarske rijeke su Raša koja utječe u Kvarnerski zaljev, te Mirna (Quieto), Dragonja (Dragogna) i Rižana koje se slijevaju prema zapadu poluotoka.

Pejsaž crvene Istre sa kažotom

Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena gdje se fjord Limski kanal (Canale di Leme) duboko usjekao u kopno, dok je istočna strma s većim zaljevom Raše i slabije je naseljena. Istarski otoci su otočje Brioni na zapadu, a na istoku su u Kvarnerskom zaljevu: Cres (Cherso), Unije (Unie), Susak (Sansego) i Lošinj (Lussin).

Istrarsko kopno se obično dijeli na tri dijela:

• Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
• Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla flišnih brda
• Bijela Istra (padine Ćićarije i Učke i jugoistočni dio poluotoka i otoci) zbog kamenitog (vapnenačkog) tla.

Važni gradovi u Istri su Pula(Pola), Vodnjan (Dignano), Bale (Vale) Savičenta (Sanvincenti), Kanfanar (Canfanaro), Žminj (Gimino), Pazin (Pisino), Motovun (Montona), Buzet (Piquente, Raša (Arsa), Labin (Albona), Berseč Lovran (Laurana), Mošćenička Draga (Draga di Moschiena), Opatija (Abbazia), Matulji (Matuglie), Rovinj (Rovigno), Poreč (Parenzo), Novigrad(Cittanova), Umag (Umago), Buje (Buie), Piran (Pirano), Izola (Isola), Kopar(Capodistria), Muggia (Milje). Cijala Istra ima oko 210.000 stanovnika.

Historija

Augustog hram, Pola

Na području istarskog poluotoka i otoka mnogi su nalazi iz paleolita (Šandalj, Romualdova pećina iznad Limskog kanala), a u neolitu je već gusto naseljena s mnogobrojnim nalazištima- kašteljerska kultura.

Naziv "Istra" (Histria) potiče od plemena Histri, koje se dosello na poluotok od rijeke Raše do rijeke Timave. Razvijaju visoku kulturu s glavnim gradom Nesactiumom (Vizače). Skupa s plemenom Veneti čine isti kulturološki krug. Rimljani Histre opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Histre osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine pne. i pripojili je Italiji. Istočno od rijeke Raše te istarske otoke nastavalo je ilirsko pleme Liburni.

Bale - Vale, kaštel Bembo

Nakon propasti Rimskog Carstva regiju su pljačkali Goti i Langobardi, al ipak bilježi načajan uzlet a biantske vladavine (VI-VIII, st.),

789. godine Istra je pripala Franačkom Carstvu (pod Pipinom III.) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i Venecijanska Republika.

Od XIII. st. Istru se dijeli na venecijansku i austrijsku Istru.

Sjeverozapadna Istra, Izola

Habsburgovci, koji su dotada držali uglavnom unutrašnjost poluotoka, obalu su stavili pod vlast mirom u Campo Formiu i propašću Mletačke republike 1797. godine. Od 1805. do 1813. Istra je bila pod vlašću Napoleona, da bi je nakon toga ponovno preuzeli Habsburgovci (v. Julija, povijest).

Etnografska karta Istre 1855. (po Czoernigu)

Istra je tradicionalno etnički miješana. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli Hrvati, Slovenci, Talijani i brojne manjine (npr. Istrorumunji).

Nakon Prvog svjetskog rata Istra je prešla u ruke Italije. U sljedeća 2 desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na talijanizaciju: morali su talijanizirati imena, slavenske škole su bile zabranjene i sl. Ti potezi fašistčke vlasti su pogoršali tradicionalno dobre odnose između pripadnika naroda koji u Istri žive. Kapitulacijom Italije 8. IX. 1943. u Istri, kao u čitavoj Italiji, dolazi do općeg narodnog ustanka u kome antifašistički raspoložen narod se naoružava i preuima vlast, ali Njemačka ofenziva nanosi velike gubitke partizanima. U organiaciji KPH 13. IX 1943. donašaju se kontroverzne Pazinske odluke o aneksiji Hrvatskoj čime se pokušavaju ugušiti sve pokušaje stvaranja autonomije Istre, tj. Julijske pokrajine., tako da je o svemu odlučivala vojna sila a ne volja Istrijana.

Po završetku drugog svjetskog rata Istra je postala dijelom Federativne narodne republike Jugoslavije. U prvih nekoliko godina nakon rata je Istru napustilo pedesetak tisuća stanovnika (oko broja još uvijek ne postoji suglasnost među povjesničarima) koji se dijele na "esule" i "optante". Esuli su izbjeglice koji su otišli odmah nakon rata, a "optanti" su oni koje su prisiljavali da potpišu da ne priznaju Hrvatsku i Sloveniju pa su morali (optirali) otići iz Jugoslavije. Anektiranjem Istre bez davanjem ikakvog autonomnog statusa (ili autonomne pokrajine unutar Hrvatske i Slovenije ili republike u sastavu jugoslavenske federacije), nepoštivanjem etničke, kulturne i povijesne posebnosti postiglo se etničko čišćenje u kome je većina 'oslobođenih' (oko 150.000) pobjegla od 'oslobodilaca' - tragična priča o Istri s pustim gradovima u koje se useljavaju neki novi ljudi.

U Istri se nakon toga razvio turizam, te je postala jednom od najprosperitetnijih regija tadašnje države. U doba neposredno pred raspad Jugoslavije, Istra je uglavnom bila pošteđena etničkih tenzija, a stanovništvo nesklono ekstremnom nacionalizmu. To je djelomično pridonijelo da Istra bude pošteđena oružanog sukoba koji je izbio u Hrvatskoj radikalnom nacionalističkom politikom. Ti su događaji Istru pogodili posredno - kroz dolazak velikog broja izbjeglica u hotele, isto kao i činjenicom da su prisilno mobilizirani Istrjani više od svih drugih stanovnika Hrvatske morali boriti za interese novih vlasti u obnovi grabežljivog kapitalima. U Istri se isprofilirala liberalna stranka Istarski demokratski sabor (IDS) koju mnogi, pogotovo desno orijentirani krugovi u Hrvatskoj nazivaju antihrvatskom i separatističkom jer ne podržava radikalni nacionalizam i zagovara antifašiam. IDS od 1993. godine vlada Istarskom županijom.

Poznate osobe

• Epulon, histarski vođa
• Herman Dalmatin (* 1100 - † 1160), prevodilac grčkih i arapskih znanstvenih djela s arapskog na latinski. Radio je na prvom evropskom prevodu Kurana na latinski jezik
• Andre Antico da Montona, muičar, izdavač
• Pier Paolo Vergadio, crkveni reformator, pisac,
• Santorio Santorio, medicinski znanstvenik,
• Stephanus Consul Histrianus, pisac, crkveni reformator
• Francesco Trevisani, slikar
• Giuseppe Tartini, kompozitor
• Andrija Mohorovičić, seizmolog
• Luigi Dalla Piccola, pijanist, kompozitor
• Pino Budicin, revolucionar, borac za autonomiju Istre
• Nicolò Rode i Agostin Straolino, jedriličari
• Laura Antnelli, glumica
• Nello Milotti, kompozitor, dirigent
• Fulvio Tomiza, pisac

Stanovništvo

Istarsko selo, Brdo-Collalto kraj Buja (Buie)

Većina stanovnika Istre govori čakavskim (veći dio) ili kajkavskim narječjem. U gradovima zapadne obale većina ljudi se podjednako dobro služi i talijanskim jezikom. U istim naseljima postoji i stanovništvo koje govori autohtonim romanskim jezikom - istriotskim. Hrvatski dio Istre je službeno dvojezična županija.

Na istoku Istre, podno Ćićarije, žive Ćići, stanovništvo aromunskog podrijetla koje govori mješavinom hrvatskog i aromunskog.

Egzotični toponimi

* Bazujari * Brlijafi * Cancini * Filipini * Frnjolići * Glem * Huhuber * Ičići * Jarpetar * Karigador * Karojba * Kašćergani * Kirmenjak * Koštabona * Krešikla * Kuberton * Maludija * Mačkujek * Manjad(v)orci * Mišoni * Močunigi * Momjan * Momokija * Montižana * Mugeba * Mušalež * Paldigija * Pariži * Pašudija * Pižoni * Pradamante * Rakotule * Salambati * Santalezi * Sorbara * Šabani * Trampuš * Tuniši * Žbandaj * Žberlini * Žminj * Žusterna *

Linkovi

• Gotičke freske u Istri
• Istarska željeznica
• Istra u NOB
• Istarski egzodus

Eksterni linkovi

Istra na Wikimedijinoj ostavi

• Turistički portal Istre
• IstriaNet
• Poznati stanovnici Istre
• Istranews.in
• Istra online
• Virtual Istra
• Istra, regija koju ćete zavoljeti!
• IstraSport.eu
• Sport Istra
• Cartoline storiche dell'Istria, di Fiume, della Dalmazia (it.)
• Piemonte d'Istria-Zavrsje Community (it.)