Hadrijanov zid – razlika između verzija
m robot kozmetičke promjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1: | Red 1: | ||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{UNESCO-svjetska baština |
{{UNESCO-svjetska baština |
||
|ime mjesta = [[Limes|Granice Rimskog Carstva]] |
|ime mjesta = [[Limes|Granice Rimskog Carstva]] |
||
Red 10: | Red 10: | ||
|država = {{flag|UK}} |
|država = {{flag|UK}} |
||
}} |
}} |
||
⚫ | |||
'''Hadrijanov zid''' je naziv za 120 [[kilometar]]a dug [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[zid]] koji je dijelio [[Velika Britanija (otok)|Britanski otok]] napola. Gradio se deset godina , od 122. do 132., za vladavine cara [[Hadrijan]]a, a štitio je rimsku [[Britanija (rimska provincija)|Englesku]] od napadaja barbara [[Pikti|Pikta]] sa sjevera iz Albe (staro galsko ime za [[Škotska|Škotsku]]). Dugo je označavao sjevernu granicu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva, a]] kasnije je imao i gospodarsku ulogu kao jamac stabilnosti i prosperiteta južno od zida, u rimskoj provinciji [[Britanija (rimska provincija)|Britaniji]]. Zid se protezao preko 117 km od [[Solway Firthin]]a na zapadu do [[Tyne]]a na istoku. Uz njegove obrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi kao što su ''[[Pons Aelius]]'' ([[Newcastle]]) i ''[[Maglona]]'' ([[Carlisle]]). Izgrađen je isključivo od kamenih blokova debljine od 2,4 do 3 m i visine od 3,6 do 4,8 m. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice (kako bi mogli upozoriti na eventualni napad sa sjevera) te jarak 10 metara sjeverno od zida i vojnu cestu cijelom dužinom zida s južne strane. Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jeste, stvarna granica je većinom malo sjevernije od ovog zida. [[Antoninov zid]], izgrađen sjevernije, preuzeo je obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten i Hadrijanov zid je ponovno postao sjevernom granicom Carstva. [[Pikti]] su u tri navrata, [[197.]], [[296.]] i [[367.]] god., prešli zid. Zbog toga je popravljen i povećan za vladavine [[car]]a [[Septimije Sever|Septimija Severa]] [[209.]] god. Napušten je [[383.]] god. s povlačenjem rimske uprave, što su iskoristili lokalni stanovnici i koristili su njegovo kamenje za izgradnju svojih farmi, crkava i dr. ([[Poslijerimska Britanija]]). |
'''Hadrijanov zid''' je naziv za 120 [[kilometar]]a dug [[Rimsko Carstvo|rimski]] [[zid]] koji je dijelio [[Velika Britanija (otok)|Britanski otok]] napola. Gradio se deset godina , od 122. do 132., za vladavine cara [[Hadrijan]]a, a štitio je rimsku [[Britanija (rimska provincija)|Englesku]] od napadaja barbara [[Pikti|Pikta]] sa sjevera iz Albe (staro galsko ime za [[Škotska|Škotsku]]). Dugo je označavao sjevernu granicu [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva, a]] kasnije je imao i gospodarsku ulogu kao jamac stabilnosti i prosperiteta južno od zida, u rimskoj provinciji [[Britanija (rimska provincija)|Britaniji]]. Zid se protezao preko 117 km od [[Solway Firthin]]a na zapadu do [[Tyne]]a na istoku. Uz njegove obrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi kao što su ''[[Pons Aelius]]'' ([[Newcastle]]) i ''[[Maglona]]'' ([[Carlisle]]). Izgrađen je isključivo od kamenih blokova debljine od 2,4 do 3 m i visine od 3,6 do 4,8 m. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice (kako bi mogli upozoriti na eventualni napad sa sjevera) te jarak 10 metara sjeverno od zida i vojnu cestu cijelom dužinom zida s južne strane. Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jeste, stvarna granica je većinom malo sjevernije od ovog zida. [[Antoninov zid]], izgrađen sjevernije, preuzeo je obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten i Hadrijanov zid je ponovno postao sjevernom granicom Carstva. [[Pikti]] su u tri navrata, [[197.]], [[296.]] i [[367.]] god., prešli zid. Zbog toga je popravljen i povećan za vladavine [[car]]a [[Septimije Sever|Septimija Severa]] [[209.]] god. Napušten je [[383.]] god. s povlačenjem rimske uprave, što su iskoristili lokalni stanovnici i koristili su njegovo kamenje za izgradnju svojih farmi, crkava i dr. ([[Poslijerimska Britanija]]). |
||
Red 22: | Red 23: | ||
== Vanjske veze == |
== Vanjske veze == |
||
{{ |
{{Commonscat|Hadrian's Wall}} |
||
* [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=430 UNESCOv opis spomenika "Rimske granice"] |
* [http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=430 UNESCOv opis spomenika "Rimske granice"] |
||
* [http://www.iromans.co.uk/ iRomans] Interaktivna stranica s poglavljem o Hadrijanovom zidu (engl.) |
* [http://www.iromans.co.uk/ iRomans] Interaktivna stranica s poglavljem o Hadrijanovom zidu (engl.) |
||
{{Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} |
{{Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu}} |
||
{{Normativna kontrola}} |
|||
⚫ | |||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Rimske tvrđave]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Rimska Britanija]] |
||
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta]] |
[[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Ujedinjenom Kraljevstvu]] |
||
[[Kategorija:Arheološka nalazišta u Škotskoj]] |
|||
[[Kategorija:Svjetska baština u Ujedinjenom Kraljevstvu]] |
Verzija na datum 25 juli 2019 u 08:43
55°01′27″N 2°17′33″W / 55.02417°N 2.29250°W
Granice Rimskog Carstva | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
UK | |
Registriran: | 1987. (9. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | ii, iii, iv |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Hadrijanov zid je naziv za 120 kilometara dug rimski zid koji je dijelio Britanski otok napola. Gradio se deset godina , od 122. do 132., za vladavine cara Hadrijana, a štitio je rimsku Englesku od napadaja barbara Pikta sa sjevera iz Albe (staro galsko ime za Škotsku). Dugo je označavao sjevernu granicu Rimskog Carstva, a kasnije je imao i gospodarsku ulogu kao jamac stabilnosti i prosperiteta južno od zida, u rimskoj provinciji Britaniji. Zid se protezao preko 117 km od Solway Firthina na zapadu do Tynea na istoku. Uz njegove obrambene kule i utvrde nikli su mnogi gradovi kao što su Pons Aelius (Newcastle) i Maglona (Carlisle). Izgrađen je isključivo od kamenih blokova debljine od 2,4 do 3 m i visine od 3,6 do 4,8 m. Imao je 14 utvrda i preko 80 tornjeva, na ključnim mjestima, u kojima su se nalazile vojne ispostave i osmatračnice (kako bi mogli upozoriti na eventualni napad sa sjevera) te jarak 10 metara sjeverno od zida i vojnu cestu cijelom dužinom zida s južne strane. Iako se često smatra granicom između Škotske i Engleske, što jednim dijelom i jeste, stvarna granica je većinom malo sjevernije od ovog zida. Antoninov zid, izgrađen sjevernije, preuzeo je obrambenu ulogu, ali je nakon pobune kaledonskih plemena napušten i Hadrijanov zid je ponovno postao sjevernom granicom Carstva. Pikti su u tri navrata, 197., 296. i 367. god., prešli zid. Zbog toga je popravljen i povećan za vladavine cara Septimija Severa 209. god. Napušten je 383. god. s povlačenjem rimske uprave, što su iskoristili lokalni stanovnici i koristili su njegovo kamenje za izgradnju svojih farmi, crkava i dr. (Poslijerimska Britanija).
Još uvijek postoji i pored njega se nalazi tzv. Hadrijanov put (bivša vojna cesta) koji služi posjetiteljima za obilazak zidina. God. 1987., upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, a dodatkom granica Limes Germanicus (2005.) i Antoninovog zida (2008.) čini zaštićeni spomenik "Granice Rimskog Carstva". UNESCO ga je opisao kao "najvažniji rimski spomenik u Britaniji".
-
Ostaci utvrde Nick (Steel Rigg) -
Ostaci utvrde Housesteads -
Ostaci tornja kod Leahilla -
Sycamore Gap (tzv. "Drvo Robina Hooda")
Vanjske veze
- UNESCOv opis spomenika "Rimske granice"
- iRomans Interaktivna stranica s poglavljem o Hadrijanovom zidu (engl.)