Treći bosanski korpus NOVJ – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 1 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q11205477 na Wikidati
m Bot: popravljanje preusmjeravanja
Red 4: Red 4:
|slika = [[Datoteka:Jedinice Trećeg korpusa u Tuzli 1943.jpg|300px]]
|slika = [[Datoteka:Jedinice Trećeg korpusa u Tuzli 1943.jpg|300px]]
|o slici = ''Jedinice Trećeg korpusa ulaze u Tuzlu 1943. godine''
|o slici = ''Jedinice Trećeg korpusa ulaze u Tuzlu 1943. godine''
|vreme= [[9. novembar]] [[1942]].
|vreme= [[9. 11.|9. novembar]] [[1942]].
|mesto=
|mesto=
|formacija= [[Četvrta krajiška divizija]]<br>[[Peta krajiška divizija]]<br>[[Šesta proleterska istočnobosanska NOU brigada|Šesta istočno-bosanska brigada]]
|formacija= [[Četvrta krajiška divizija]]<br>[[Peta krajiška divizija NOVJ|Peta krajiška divizija]]<br>[[Šesta proleterska istočnobosanska NOU brigada|Šesta istočno-bosanska brigada]]
|jačina=
|jačina=
|bitke=[[Prva tuzlanska operacija]]<br>[[Operacija Ferkel]]<br>[[Druga tuzlanska operacija]]<br>[[Operacija Kugelblitz]]<br>[[Operacija Schneesturm]]<br>[[Antipartizanska ofanziva u istočnoj Bosni proljeća 1944]]<br>[[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu]]<br>[[Zaseda na Sjemeću novembra 1944]]<br>[[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]<br>[[Operacija Maibaum]]
|bitke=[[Prva tuzlanska operacija NOVJ|Prva tuzlanska operacija]]<br>[[Operacija Ferkel]]<br>[[Druga tuzlanska operacija NOVJ|Druga tuzlanska operacija]]<br>[[Operacija Kugelblitz]]<br>[[Operacija Schneesturm]]<br>[[Antipartizanska ofanziva u istočnoj Bosni proljeća 1944]]<br>[[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu]]<br>[[Zaseda na Sjemeću novembra 1944]]<br>[[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]<br>[[Operacija Maibaum]]
|komandant=[[Kosta Nađ]]
|komandant=[[Kosta Nađ]]
|politički komesar=[[Osman Karabegović]]<br>[[Vlado Popović]]
|politički komesar=[[Osman Karabegović]]<br>[[Vlado Popović]]
|odlikovanja=
|odlikovanja=
}}
}}
'''Treći bosanski korpus NOVJ''' formiran je [[9. novembra]] [[1942]]. godine, naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], kao '''Prvi bosanski narodnooslobodilački udarni korpus'''. U njegov sastav tada su ušle sve jedinice na teritoriji [[BiH|Bosne i Hercegovine]]: [[Četvrta krajiška divizija|Četvrta]] i [[Peta krajiška divizija]], [[Šesta proleterska istočnobosanska NOU brigada]] i partizanski odredi iz [[Bosanska krajina|Bosanske krajine]].
'''Treći bosanski korpus NOVJ''' formiran je [[9. 11.|9. novembra]] [[1942]]. godine, naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], kao '''Prvi bosanski narodnooslobodilački udarni korpus'''. U njegov sastav tada su ušle sve jedinice na teritoriji [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]: [[Četvrta krajiška divizija|Četvrta]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Peta krajiška divizija]], [[Šesta proleterska istočnobosanska NOU brigada]] i partizanski odredi iz [[Bosanska Krajina|Bosanske krajine]].


Za komandanta '''Prvog bosanskog korpusa''' postavljen je [[Kosta Nađ]], [[narodni heroj]], a za [[Politički komesar|političkog komesara]] [[Osman Karabegović]], narodni heroj. Formiranjem štaba korpusa, prestao je da postoji Operativni štab za Bosansku Krajinu, pošto su njegove funkcije prenete na štab korpusa.
Za komandanta '''Prvog bosanskog korpusa''' postavljen je [[Kosta Nađ]], [[narodni heroj Jugoslavije|narodni heroj]], a za [[Politički komesar|političkog komesara]] [[Osman Karabegović]], narodni heroj. Formiranjem štaba korpusa, prestao je da postoji Operativni štab za Bosansku Krajinu, pošto su njegove funkcije prenete na štab korpusa.


[[11. maj]]a [[1943]]. godine od snaga i kadrova ovog korpusa stvorena su dva korpusa koja su ga nasledila. U sastavu Prvog bosanskog korpusa ostala je [[Peta krajiška divizija NOVJ]], a osim nje, pod komandom Korpusa bili su i [[Šesta proleterska NOU brigada|Šesta proleterska]] i [[15. majevička brigada NOVJ|Majevička brigada]], Sremski, Birčanski i Šekovićki odred.
[[11. 5.|11. maja]] [[1943]]. godine od snaga i kadrova ovog korpusa stvorena su dva korpusa koja su ga nasledila. U sastavu Prvog bosanskog korpusa ostala je [[Peta krajiška divizija NOVJ]], a osim nje, pod komandom Korpusa bili su i [[Šesta proleterska NOU brigada|Šesta proleterska]] i [[15. majevička brigada NOVJ|Majevička brigada]], Sremski, Birčanski i Šekovićki odred.


Deo štaba sa komandantom [[Kosta Nađ|Kostom Nađem]] i [[Druga krajiška brigada NOVJ|Drugom krajiškom brigadom]] prešao je u septembru u istočnu [[Bosna|Bosnu]], gde je od [[Šesnaesta vojvođanska divizija NOVJ|16.]] i [[Sedamnaesta istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizije NOVJ]] i partizanskih odreda istočne Bosne formiran Treći bosanski korpus NOVJ. Komandanta je ostao [[Kosta Nađ]], a za političkog komesara tada je postavljen [[Vlado Popović]]. Od glavnine Prvog bosanskog korpusa formiran je [[Peti udarni korpus NOVJ|Peti udarni korpus]] na čelu sa novim štabom i komandantom [[Slavko Rodić|Slavkom Rodićem]]. Linija razdvajanja operativnih zona ova dva korpusa uglavnom je predstavljala reka [[Bosna (reka)|Bosna]]. U oktobru [[1943|1943]]. Korpus je ojačan novoformiranom [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. istočnobosanskom divizijom]]. Kad je u martu [[1944|1944]]. formirana [[36. vojvođanska divizija NOVJ|36. vojvođanska divizija]], [[Šesnaesta divizija NOVJ|Šesnaesta divizija]] izdvojena je iz sastava korpusa i pripojena novoformiranom [[Dvanaesti korpus NOVJ|Dvanaestom korpusu]]. U aprilu je [[Sedamnaesta divizija|Sedamnaesta divizija]] faktički, a nešto kasnije i formalno izdvojena iz sastava Korpusa, i upućena u [[Sandžak]]. Nakon toga korpus su sačinjavale [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27.]], novoformirana [[38. istočnobosanska divizija NOVJ|38. istočnobosanska divizija]] i lokalni partizanski odredi.
Deo štaba sa komandantom [[Kosta Nađ|Kostom Nađem]] i [[Druga krajiška brigada NOVJ|Drugom krajiškom brigadom]] prešao je u septembru u istočnu [[Bosna|Bosnu]], gde je od [[Šesnaesta vojvođanska divizija NOVJ|16.]] i [[Sedamnaesta istočnobosanska divizija NOVJ|17. divizije NOVJ]] i partizanskih odreda istočne Bosne formiran Treći bosanski korpus NOVJ. Komandanta je ostao [[Kosta Nađ]], a za političkog komesara tada je postavljen [[Vlado Popović]]. Od glavnine Prvog bosanskog korpusa formiran je [[Peti bosanski korpus NOVJ|Peti udarni korpus]] na čelu sa novim štabom i komandantom [[Slavko Rodić|Slavkom Rodićem]]. Linija razdvajanja operativnih zona ova dva korpusa uglavnom je predstavljala reka [[Bosna (rijeka)|Bosna]]. U oktobru [[1943|1943]]. Korpus je ojačan novoformiranom [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27. istočnobosanskom divizijom]]. Kad je u martu [[1944|1944]]. formirana [[36. vojvođanska divizija NOVJ|36. vojvođanska divizija]], [[Šesnaesta divizija NOVJ|Šesnaesta divizija]] izdvojena je iz sastava korpusa i pripojena novoformiranom [[Dvanaesti korpus NOVJ|Dvanaestom korpusu]]. U aprilu je [[Sedamnaesta divizija|Sedamnaesta divizija]] faktički, a nešto kasnije i formalno izdvojena iz sastava Korpusa, i upućena u [[Sandžak]]. Nakon toga korpus su sačinjavale [[27. istočnobosanska divizija NOVJ|27.]], novoformirana [[38. istočnobosanska divizija NOVJ|38. istočnobosanska divizija]] i lokalni partizanski odredi.


Korpus je učestvovao u [[Prvoj|Prvoj]] i [[Druga tuzlanska operacija NOVJ|Drugoj tuzlanskoj operaciji]], i trpeo je krupne ofanzivne udare nemačke [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]]. U decembru [[1943|1943]]. našao se u zahvatu [[Operacija „Kugelblic“|operacija „Kugelblic“]] i [[Operacija „Šnešturm“|"Šnešturm“]], a od marta do maja [[1944|1944]]. trpeo je pritisak [[Ofanziva V SS korpusa u istočnoj Bosni tokom proleća 1944|dugotrajne ofanzive V SS korpusa]]. Konačno je oslobodio [[Tuzla|Tuzlu]] 17. septembra [[1944|1944]], nakon čega je bio u središtu oštrih i dramatičnih borbi tokom [[Proboj Armijske grupe „E“ od septembra do decembra 1944|proboja Armijske grupe „E“]]. U decembru [[1944|1944]]. bio je pod simultanim udarom nemačkog [[34. armijski korpus (Nemački)|34. armijskog korpusa]] i glavnine [[Četnici|četnika]] pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]. Ova [[Četnička ofanziva u istočnoj Bosni decembra 1944|četnička ofanziva]] završila se dramatičnom ali uspešnom odbranom u samim predgrađima [[Tuzla|Tuzle]] 24-28. decembra [[1944|1944]].
Korpus je učestvovao u [[Prvoj|Prvoj]] i [[Druga tuzlanska operacija NOVJ|Drugoj tuzlanskoj operaciji]], i trpeo je krupne ofanzivne udare nemačke [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]]. U decembru [[1943|1943]]. našao se u zahvatu [[operacija Kugelblitz|operacija „Kugelblic“]] i [[operacija Schneesturm|"Šnešturm“]], a od marta do maja [[1944|1944]]. trpeo je pritisak [[antipartizanska ofanziva u istočnoj Bosni proljeća 1944|dugotrajne ofanzive V SS korpusa]]. Konačno je oslobodio [[Tuzla|Tuzlu]] 17. septembra [[1944|1944]], nakon čega je bio u središtu oštrih i dramatičnih borbi tokom [[proboj Armijske grupe E iz Grčke|proboja Armijske grupe „E“]]. U decembru [[1944|1944]]. bio je pod simultanim udarom nemačkog [[34. armijski korpus (Nemački)|34. armijskog korpusa]] i glavnine [[Četnici|četnika]] pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]]. Ova [[ofanziva JVuO u istočnoj Bosni 1944.|četnička ofanziva]] završila se dramatičnom ali uspešnom odbranom u samim predgrađima [[Tuzla|Tuzle]] 24-28. decembra [[1944|1944]].


Tokom [[Završne operacije JA|završnim operacijama]] [[JNA|Jugoslovenske armije]], Korpus je potčinjek štabu [[Druga armija JA|Druge armije]], i učestvovao je u [[Sarajevska operacija 1945.|Sarajevskoj operaciji]] i uništavanju manjih grupa [[JVuO|četnika]] u dolini [[Neretva|Neretve]] i [[Sutjeska (reka)|Sutjeske]], kao i na [[Romanija|Romaniji]], kao i poslednjih uporišta ustaša u [[Posavini|Posavini]].
Tokom [[završne operacije u Jugoslaviji 1945.|završnim operacijama]] [[Jugoslovenska narodna armija|Jugoslovenske armije]], Korpus je potčinjek štabu [[Druga armija JA|Druge armije]], i učestvovao je u [[Sarajevska operacija|Sarajevskoj operaciji]] i uništavanju manjih grupa [[jugoslovenska vojska u otadžbini|četnika]] u dolini [[Neretva|Neretve]] i [[Sutjeska (rijeka)|Sutjeske]], kao i na [[Romanija|Romaniji]], kao i poslednjih uporišta ustaša u [[Posavini|Posavini]].


== Literatura ==
== Literatura ==

Verzija na datum 17 juni 2013 u 06:37

Treći bosanski korpus

[[Datoteka:|250px|{{{opis_slike}}}]]

Segment Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
Formacija Četvrta krajiška divizija
Peta krajiška divizija
Šesta istočno-bosanska brigada
Komandanti
Komandant Kosta Nađ
Angažman
Bitke Prva tuzlanska operacija
Operacija Ferkel
Druga tuzlanska operacija
Operacija Kugelblitz
Operacija Schneesturm
Antipartizanska ofanziva u istočnoj Bosni proljeća 1944
Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu
Zaseda na Sjemeću novembra 1944
Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944
Operacija Maibaum

Treći bosanski korpus NOVJ formiran je 9. novembra 1942. godine, naredbom Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita, kao Prvi bosanski narodnooslobodilački udarni korpus. U njegov sastav tada su ušle sve jedinice na teritoriji Bosne i Hercegovine: Četvrta i Peta krajiška divizija, Šesta proleterska istočnobosanska NOU brigada i partizanski odredi iz Bosanske krajine.

Za komandanta Prvog bosanskog korpusa postavljen je Kosta Nađ, narodni heroj, a za političkog komesara Osman Karabegović, narodni heroj. Formiranjem štaba korpusa, prestao je da postoji Operativni štab za Bosansku Krajinu, pošto su njegove funkcije prenete na štab korpusa.

11. maja 1943. godine od snaga i kadrova ovog korpusa stvorena su dva korpusa koja su ga nasledila. U sastavu Prvog bosanskog korpusa ostala je Peta krajiška divizija NOVJ, a osim nje, pod komandom Korpusa bili su i Šesta proleterska i Majevička brigada, Sremski, Birčanski i Šekovićki odred.

Deo štaba sa komandantom Kostom Nađem i Drugom krajiškom brigadom prešao je u septembru u istočnu Bosnu, gde je od 16. i 17. divizije NOVJ i partizanskih odreda istočne Bosne formiran Treći bosanski korpus NOVJ. Komandanta je ostao Kosta Nađ, a za političkog komesara tada je postavljen Vlado Popović. Od glavnine Prvog bosanskog korpusa formiran je Peti udarni korpus na čelu sa novim štabom i komandantom Slavkom Rodićem. Linija razdvajanja operativnih zona ova dva korpusa uglavnom je predstavljala reka Bosna. U oktobru 1943. Korpus je ojačan novoformiranom 27. istočnobosanskom divizijom. Kad je u martu 1944. formirana 36. vojvođanska divizija, Šesnaesta divizija izdvojena je iz sastava korpusa i pripojena novoformiranom Dvanaestom korpusu. U aprilu je Sedamnaesta divizija faktički, a nešto kasnije i formalno izdvojena iz sastava Korpusa, i upućena u Sandžak. Nakon toga korpus su sačinjavale 27., novoformirana 38. istočnobosanska divizija i lokalni partizanski odredi.

Korpus je učestvovao u Prvoj i Drugoj tuzlanskoj operaciji, i trpeo je krupne ofanzivne udare nemačke Druge oklopne armije. U decembru 1943. našao se u zahvatu operacija „Kugelblic“ i "Šnešturm“, a od marta do maja 1944. trpeo je pritisak dugotrajne ofanzive V SS korpusa. Konačno je oslobodio Tuzlu 17. septembra 1944, nakon čega je bio u središtu oštrih i dramatičnih borbi tokom proboja Armijske grupe „E“. U decembru 1944. bio je pod simultanim udarom nemačkog 34. armijskog korpusa i glavnine četnika pod ličnom komandom Mihailovića. Ova četnička ofanziva završila se dramatičnom ali uspešnom odbranom u samim predgrađima Tuzle 24-28. decembra 1944.

Tokom završnim operacijama Jugoslovenske armije, Korpus je potčinjek štabu Druge armije, i učestvovao je u Sarajevskoj operaciji i uništavanju manjih grupa četnika u dolini Neretve i Sutjeske, kao i na Romaniji, kao i poslednjih uporišta ustaša u Posavini.

Literatura

Partizanska spomenica 1941. Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.