Manila – razlika između verzija
potpuna izmjena |
m dodatci |
||
| Red 115: | Red 115: | ||
|accessdate = 12. 11. 2012}}</ref> |
|accessdate = 12. 11. 2012}}</ref> |
||
U [[Metropola|metropolitanskom]] području grada - ''Regija glavnog grada'' živi čak 11 553 427 stanovnika. <ref name=brit/> |
U [[Metropola|metropolitanskom]] području grada - ''Regija glavnog grada'' koja je velika [[konurbacija]] sa 16 spojenih gradova (Manila, Caloocan, Las Piñas, Makati, Malabon, Mandaluyong, Marikina, Muntinlupa, Navotas, Pasay, Pasig, Parañaque, [[Quezon]], San Juan, Taguig, Valenzuela) živi čak 11 553 427 stanovnika. <ref name=brit/> |
||
== Geografske karakteristike == |
== Geografske karakteristike == |
||
Grad leži uz obale istoimenog [[Manila (zaljev)|Zaljeva Manila]] na ušću [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Pasig (rijeka)|Pasig]] na istočnoj obali [[otok]]a [[Luzon]] u [[Južno kinesko more|Južnokineskom moru]]. <ref name=brit/> |
Grad leži uz obale istoimenog [[Manila (zaljev)|Zaljeva Manila]] na ušću [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Pasig (rijeka)|Pasig]] na istočnoj obali [[otok]]a [[Luzon]] u [[Južno kinesko more|Južnokineskom moru]] udaljen 1 100 km jugoistočno od [[Hong Kong]]a. <ref name=brit/> |
||
[[Rijeka (vodotok)|Rijeka]] [[Pasig (rijeka)|Pasig]] dijeli grad na dva dijela, na južnoj strani leži stari |
[[Rijeka (vodotok)|Rijeka]] [[Pasig (rijeka)|Pasig]] dijeli grad na dva dijela, na južnoj strani leži stari dio grada opasan zidinama, dok se na sjevernoj strani rijeke prostire novi dio grada. |
||
''Manila'' ima veliki međunarodni [[aerodrom]], i nekoliko [[univerzitet]]a, od kojih je najstariji Santo Tomas osnovan [[1611]]. |
''Manila'' ima veliki međunarodni [[aerodrom]], i nekoliko [[univerzitet]]a, od kojih je najstariji Santo Tomas osnovan [[1611]]. |
||
== Historija == |
== Historija == |
||
[[datoteka:Ayala avenue street scene.jpg|thumb|left|240px|<center>Avenija Ayala u centru grada]] |
|||
''Manilu'' su osnovali [[Španjolci|španjolski]] [[Kolonijalizam|kolonizatori]] [[10. jun]]a [[1571]]. kao [[Fortifikacija|utvrdu]]. Pod španjolskom upravom ostao je puna tri [[vijek]]a sve do [[Španjolsko-američki rat|španjolsko-američkog rata]] nakon kojeg je pripao [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. |
''Manilu'' su osnovali [[Španjolci|španjolski]] [[Kolonijalizam|kolonizatori]] [[10. jun]]a [[1571]]. kao [[Fortifikacija|utvrdu]]. Pod španjolskom upravom ostao je puna tri [[vijek]]a sve do [[Španjolsko-američki rat|španjolsko-američkog rata]] nakon kojeg je pripao [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. |
||
[[Japanci]] su ga, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], okupirali [[1942]]. Teško je stradao kada su ga oslobađali Amerikanci godine [[1945]]. Nakon rata postao je [[glavni grad]] nezavisnih Filipina. <ref name=brit/> |
[[Japanci]] su ga, za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], okupirali [[1942]]. Teško je stradao kada su ga oslobađali Amerikanci godine [[1945]]. Nakon rata postao je [[glavni grad]] nezavisnih Filipina. <ref name=brit/> |
||
== Znamenitosti, kultura i školstvo == |
== Znamenitosti, kultura i školstvo == |
||
[[Datoteka:San Agustin Church Manila.jpg|left|thumb|240px|<center>Crkva Sv. Augustina]] |
|||
Najveća atrakcija grada je [[barok]]na crkva Sv. Augustina, koja je uvrštena na [[UNESCO]]-vu listu [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji|Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. <ref name=brit/> |
Najveća atrakcija grada je [[barok]]na crkva Sv. Augustina, koja je [[1993]]. uvrštena na [[UNESCO]]-vu listu [[Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji|Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]. <ref name=brit/> |
||
| ⚫ | |||
Grad ima puno [[muzej]]a od kojih je najveći - ''Nacionalni muzej Filipina''. |
|||
[[Datoteka:National Museum, Philippines.JPG|left|thumb|240px|<center>Nacionalni muzej Filipina]] |
|||
== Privreda == |
|||
''Manila'' je najveći privredni i [[industrija|industrijski]] centar [[Filipini|filipinskog]] [[arhipelag]]a, sa razvijenom [[metal|metalnom]], [[prehrana|prehrambenom]], [[tekstil|tekstilnom]], [[duhan|duhanskom]] i [[kemija|kemijskom]] [[industrija|industrijom]]. |
|||
[[Datoteka:Manila skyline seen from Manila North Harbor.JPG|left|thumb|240px|<center>Luka u Manili]] |
|||
== Transport == |
|||
''Manila'' ima odličnu dobro zaštićenu prirodnu luku, pa je i najveća pomorska luka u tom dijelu svijeta, sa brodskim linijama prema svim otocima [[Filipini|filipinska]] [[arhipelag]]a. Grad je povezan sa par željezničkih linija sa gradovima na sjeveru i jugoistoku otoka [[Luzon]]. <ref name=brit/> Ceste po otoku su prilično loše, i teško prohodne za velikih kiša. |
|||
Javni prijevoz po gradu je kaotičan i vrlo slabo organiziran, i vrši se jedino [[autobus]]ima i bezbrojnim ekscentrično obojenim privatnim [[taksi]] vozilima, tako da su česti veliki zastoji, naročito ujutro i predveče. U fazi izgradnje su linije lake gradske željznice, koja bi trebala poboljšati prilike u javnom transportu |
|||
==Gradovi prijatelji== |
|||
''Manila'' ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima; |
|||
{| class="wikitable" |
|||
|- valign="top" |
|||
| |
|||
*{{flag|Kanada}}, [[Montreal]] |
|||
*{{flag|Kanada}}, [[Winnipeg]] |
|||
*{{flag|Kina}}, [[Peking]] |
|||
*{{flag|Kina}}, [[Shanghai]] |
|||
*{{flag|Kolumbija}}, [[Cartagena]] |
|||
*{{flag|Indija}}, [[New Delhi]] |
|||
*{{flag|Izrael}}, [[Haifa]] |
|||
|| |
|||
*{{flag|Japan}}, [[Osaka]] |
|||
*{{flag|Japan}}, [[Yokohama]] |
|||
*{{flag|Panama}}, [[Panama (grad)|Panama City]] |
|||
*{{flag|Južna Koreja}}, [[Busan]] |
|||
*{{flag|Španjolska}}, [[Madrid]] |
|||
*{{flag|Rusija}}, [[Moskva]] |
|||
*{{flag|Tajvan}}, [[Taipei]] |
|||
|| |
|||
*{{flag|Tajland}}, [[Bangkok]] |
|||
*{{flag|SAD}}, [[Santa Barbara (Kalifornija)|Santa Barbara]] |
|||
*{{flag|SAD}}, [[San Francisco]] |
|||
*{{flag|SAD}}, [[Maui County]] |
|||
*{{flag|SAD}}, [[Los Angeles]] |
|||
*{{flag|Vijetnam}}, [[Ho Chi Minh (grad)|Ho Chi Minh]] |
|||
|} |
|||
| ⚫ | |||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
| Red 140: | Red 180: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]] |
[[Kategorija:Glavni gradovi u Aziji]] |
||
[[Kategorija: |
[[Kategorija:Gradovi u Južnoj Koreji]] |
||
[[ace:Manila]] |
[[ace:Manila]] |
||
Verzija na datum 14 novembar 2012 u 21:23
Manila
Maynila | |
|---|---|
| Koordinate: 14°35′N 120°58′E / 14.583°N 120.967°E | |
| Država |  Filipini
|
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Alfredo Lim |
| Površina | |
| - Urbano područje | 38 km² [1] |
| - Područje utjecaja | 633 km² [1] |
| Visina | 16 |
| Stanovništvo (2007.) | |
| - Urbano područje | 1 660 714 [1] |
| - Područje utjecaja | 11 553 427 [1] |
| Vremenska zona | UTC+8 (UTC) |
| Poštanski broj | 0900 do 1096 |
| Pozivni broj | 2 |
| Službena stranica www.manila | |
| Karta | |
.svg)  Manila | |
Manila (tagalog: Maynila) je glavni ali ne i najveći grad Filipina (to je susjedni Quezon) od 1 660 714 stanovnika, [1]
U metropolitanskom području grada - Regija glavnog grada koja je velika konurbacija sa 16 spojenih gradova (Manila, Caloocan, Las Piñas, Makati, Malabon, Mandaluyong, Marikina, Muntinlupa, Navotas, Pasay, Pasig, Parañaque, Quezon, San Juan, Taguig, Valenzuela) živi čak 11 553 427 stanovnika. [1]
Geografske karakteristike
Grad leži uz obale istoimenog Zaljeva Manila na ušću rijeke Pasig na istočnoj obali otoka Luzon u Južnokineskom moru udaljen 1 100 km jugoistočno od Hong Konga. [1]
Rijeka Pasig dijeli grad na dva dijela, na južnoj strani leži stari dio grada opasan zidinama, dok se na sjevernoj strani rijeke prostire novi dio grada.
Manila ima veliki međunarodni aerodrom, i nekoliko univerziteta, od kojih je najstariji Santo Tomas osnovan 1611.
Historija
Manilu su osnovali španjolski kolonizatori 10. juna 1571. kao utvrdu. Pod španjolskom upravom ostao je puna tri vijeka sve do španjolsko-američkog rata nakon kojeg je pripao Sjedinjenim Američkim Državama.
Japanci su ga, za vrijeme drugog svjetskog rata, okupirali 1942. Teško je stradao kada su ga oslobađali Amerikanci godine 1945. Nakon rata postao je glavni grad nezavisnih Filipina. [1]
Znamenitosti, kultura i školstvo
Najveća atrakcija grada je barokna crkva Sv. Augustina, koja je 1993. uvrštena na UNESCO-vu listu Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji. [1]
Grad ima puno muzeja od kojih je najveći - Nacionalni muzej Filipina.
Privreda
Manila je najveći privredni i industrijski centar filipinskog arhipelaga, sa razvijenom metalnom, prehrambenom, tekstilnom, duhanskom i kemijskom industrijom.
Transport
Manila ima odličnu dobro zaštićenu prirodnu luku, pa je i najveća pomorska luka u tom dijelu svijeta, sa brodskim linijama prema svim otocima filipinska arhipelaga. Grad je povezan sa par željezničkih linija sa gradovima na sjeveru i jugoistoku otoka Luzon. [1] Ceste po otoku su prilično loše, i teško prohodne za velikih kiša.
Javni prijevoz po gradu je kaotičan i vrlo slabo organiziran, i vrši se jedino autobusima i bezbrojnim ekscentrično obojenim privatnim taksi vozilima, tako da su česti veliki zastoji, naročito ujutro i predveče. U fazi izgradnje su linije lake gradske željznice, koja bi trebala poboljšati prilike u javnom transportu
Gradovi prijatelji
Manila ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;
