Falklandi – razlika između verzija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m popravak linkova i nekih netočnosti
m dodatci
Red 58: Red 58:
}}
}}
[[Datoteka: Christchurch-Cathedral.jpg|thumb|300px|right|<center>[[Katedrala]] Christchurch u [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanleyu]]]]
[[Datoteka: Christchurch-Cathedral.jpg|thumb|300px|right|<center>[[Katedrala]] Christchurch u [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanleyu]]]]
'''Falklandski Otoci''' (ili '''Malvinski Otoci''') je [[arhipelag]] u [[Atlantik|Južnom Atlantiku]] koji se sastoji od dva velika otoka - [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]] i [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]], te oko 200 manjih otoka. <ref name=brit/>Falklandi se nalaze na 51° 45′ 00″ S, 059° 10′ 00″ W. Falklandi su samoupravna prekomorska teritorija [[Velika Britanija|Velike Britanije]]. [[Argentina]] tvrdi da pripadaju njoj.
'''Falklandski Otoci''' (po [[UK|britanskom]]) ili '''Malvinski Otoci''' (po [[Argentina|argentinskom]]) je [[arhipelag]] u [[Atlantik|Južnom Atlantiku]] udaljen oko 650 km od [[Južna Amerika|južnoameričkog]] kopna i 1 400 km od [[Antarktički krug|Antarktičkog kruga]]. <ref name=islands/>


On se sastoji od dva velika otoka - [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]] i [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]], te oko 776 manjih otoka <ref name=islands>{{cite web
| title = The Islands: Location
| work=Falkland Islands Government web site
| publisher=
| language=engleski
| url = http://www.falklands.gov.fk/location.php
| year = 2007
| accessdate =7. 04. 2012
}}</ref>Falklandi se nalaze na koordinatama 51° 45′ 00″ jug, i 059° 10′ 00″ zapad. Falklandi su samoupravni [[Britanski prekomorski teritoriji|Britanski prekomorski teritorij]], za koji [[Argentina]] tvrdi da pripadaju njoj.
== Kontraverze oko prava na otoke ==
Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su [[Francuska]], [[Španjolska]], [[Argentina]] i [[Velika Britanija]] svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. Ali je od [[1833]]. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza [[Royal Navy|Britanske kraljevske mornarice]], kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj [[Njemačka|njemačke]] [[Kriegsmarine]] da godine [[1914]]. napadne Falklande doveo je do [[Bitka kod Falklandskih otoka|Bitke kod Malvinskih otoka]] - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].
Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su [[Francuska]], [[Španjolska]], [[Argentina]] i [[Velika Britanija]] svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. Ali je od [[1833]]. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza [[Royal Navy|Britanske kraljevske mornarice]], kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj [[Njemačka|njemačke]] [[Kriegsmarine]] da godine [[1914]]. napadne Falklande doveo je do [[Bitka kod Falklandskih otoka|Bitke kod Malvinskih otoka]] - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].


Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Dekolonizacija|dekolonizacije]], nestanka [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz ''Islas Malvinas''. Krajem [[1960e|1960-ih]] su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav [[Foreign Office]]a u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u [[20. vijek]]u strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine [[1982]]. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada [[Margaret Thatcher]] je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do [[Falklandski rat]] koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta.
Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], [[Dekolonizacija|dekolonizacije]], nestanka [[Britanski imperij|Britanskog imperija]] i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz ''Islas Malvinas''. Krajem [[1960e|1960-ih]] su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav [[Foreign Office]]a u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u [[20. vijek]]u strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine [[1982]]. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada [[Margaret Thatcher]] je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do [[Falklandski rat]] koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta.


== Geografske karakteristike ==
== Karakteristike ==
Ukupna površina arhipelaga je 12 000 [[kvadratni kilometar|km²]], to je nešto malo manje od [[Connecticut]]a ili [[Sjeverna Irska|Sjeverne Irske]], dužina obale se procjenjuje na 1 300 km. <ref name=islands/><ref name=cia2>{{cite web
Najveći i jedini grad na cijelom arhipelagu je [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanley]] koji je i [[glavni grad]], on se nalazi na najvećem otoku Istočnom Falklandu.
| url =https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/fk.html
Na svim otocima arhipelaga živi 3 140 <ref name=cia/> stanovnika. Geološki, pripadaju [[Patagonija|Patagoniji]], pokrajini u [[Argentina|Argentini]]. Temperatura varira između 3-{°C}- i 8-{°C}- godišnje. Uzgoj [[Ovce|ovaca]] i prerada vune na velikim otočkim farmama uz nešto ribarstva i turizma u novije vrijeme su najvažnije privredne grane. Vlast je u rukama [[guverner]]a, koga bira Parlament Velike Britanije, on upravlja i sa 1 390 km udaljenim otocima [[Južna Georgija i arhipelag Južni Sandwich]]. <ref name=brit/>
| title =''Falkland Islands (Islas Malvinas)''
| accessdate = 5. 04. 2012
| language=engleski
| publisher=CIA - The World Factbook
}}</ref>


Dva glavna otoka sa obje strane [[Falklandski kanal|Falklandskog kanala]] formiraju većinu zemljišta. To su manji [[Zapadni Falkland]] i nešto veći [[Istočni Falkland]], na kojem se nalazi [[glavni grad]] [[Stanley (Falklandski Otoci)|Stanley]], na kom živi većina stanovnika arhipelaga. Na svim otocima arhipelaga živi 3 140 <ref name=cia/> stanovnika. Oba otoka su gorovita, najviša točka na [[Istočni Falkland|Istočnom Falklandu]] od 705 m nalazi se na Planini [[Usborne]], a na [[Zapadni Falkland|Zapadnom Falklandu]] je to [[Adam (Falklandi)|Planina Adam]] od 700 m. <ref name=islands/>Ima i [[Močvara|močvarnih]] ravnica, ponajviše u [[Lafonia|Lafoniji]], na južnoj polovici [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]]. Gotovo sav teritorij arhipelaga koristi se kao jedinstveni pašnjak za velika stada [[Ovce|ovaca]].
[[Datoteka: East-Falkland.jpg|thumb|275px|left|Tipični camp na [[Istočni Falkland|Istočnom Falklandu]]]]


Brojni manji otoci okružuju dva najveća, to su; [[Barren (Falklandi)|Barren]], [[Beaver (Falklandi)|Beaver]], [[Bleaker]], [[Carcass]], [[George (Falklandi)|George]], [[Keppel (Falklandi)|Keppel]], [[Lively (Falklandi)|Lively]], [[New (Falklandi)|New]], [[Pebble (Falklandi)|Pebble]], [[Saunders (Falklandi)|Saunders]], [[Sealion (Falklandi)|Sealion]], [[Speedwell]], [[Staats (Falklandi)|Staats]], [[Weddell]] i [[West Point (Falklandi)|West Point]]. Otok [[Jason (Falklandi)|Jason]] leži sjeverozapadno od arhipelaga, a otok [[Beauchene]] južnije. Otoci Speedwell i George odvojeni su od [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]] [[Kanal Eagle|Kanalom Eagle]].
Geološki Falklandi, pripadaju [[Patagonija|Patagoniji]], pokrajini u [[Argentina|Argentini]].
[[datoteka:2386116148 1de2537b92.jpg|left|thumb|260px|[[San Carlos Water|Zaljev San Carlos Water]], jedan od brojnih zaljeva [[Istočni Falkland|Istočnog Falklanda]]]]
Falklandi protežu svoj suverenitet na teritorijalno more oko arhipelaga na 12 nautičkih milja (22 km), a [[Eksluzivna ekonomska zona|eksluzivnu ekonomsku zonu (ribolovni pojas)]] na 200 nautičkih milja (370 km) <ref name=cia2/>i to je glavni razlog nesporazuma sa Argentinom.
== Flora i fauna ==
Falklandski otoci imaju neobičnu [[Flora|floru]] i [[Fauna|faunu]]. Najpoznatija autohtona životinjska vrsta na arhipelagu su [[Magellanov pingvin|Magellanovi pingvini]], koji imaju brojne kolonije po obalama arhipelaga. <ref name=ping>{{cite web
| url =http://globaltwitcher.auderis.se/artspec_information.asp?thingid=232
| title =''Magellanic Penguin''
| accessdate = 5. 04. 2012
| language=engleski
| publisher=GlobalTwitcher
}}</ref>
[[Datoteka: East-Falkland.jpg|thumb|260px|left|Tipični camp na [[Istočni Falkland|Istočnom Falklandu]]]]
== Historija ==
== Historija ==
Oko tog tko je prvi doplovio do Falklandskih otoka i danas postoje kontraverze, po nekim indicijama to su bili [[Patagonija|patagonijski]] indijanci, ali o tome nema nikakvih pisanih tragova, niti jasnih materijalnih dokaza jer su otoci bili nenaseljeni sve do dolaska prvih evropskih istraživača.
Oko tog tko je prvi doplovio do Falklandskih otoka i danas postoje kontraverze, po nekim indicijama to su bili [[Patagonija|patagonijski]] indijanci, ali o tome nema nikakvih pisanih tragova, niti jasnih materijalnih dokaza jer su otoci bili nenaseljeni sve do dolaska prvih evropskih istraživača.
Prvi pomorac, za kog se pouzdano zna iz pisanih izvora da je doplovio do [[arhipelag]]a [[1600]]. godine bio je [[Holanđani|holanđanin]] - [[Sebald de Weert]] po kom su se otoci sve do [[19. vijek]]a i zvali '''Sebeldov arhipelag'''. [[Velika Britanija|Britanski]] pomorac [[John Strong]] je skrenuvši s rute doplovio do [[Falklandski kanal|Falklandskog kanala]], on se [[29. januar]]a [[1690]]. usidrio i iskrcao pored [[Port Howard]]a. <ref name=his>{{cite web
Prvi pomorac, za kog se pouzdano zna iz pisanih izvora da je doplovio do [[arhipelag]]a [[1600]]. godine bio je [[Holanđani|Holanđanin]] - [[Sebald de Weert]] po kom su se otoci sve do [[19. vijek]]a i zvali '''Sebeldov arhipelag'''. [[Velika Britanija|Britanski]] pomorac [[John Strong]] je skrenuvši s rute doplovio do [[Falklandski kanal|Falklandskog kanala]], on se [[29. januar]]a [[1690]]. usidrio i iskrcao pored [[Port Howard]]a. <ref name=his>{{cite web
| url =http://www.aveguema.org.ar/historimalving.htm
| url =http://www.aveguema.org.ar/historimalving.htm
| title =''History of Malvinas Islands''
| title =''History of Malvinas Islands''
Red 88: Red 116:
[[Argentina]] je [[1816]]. okupirala otoke, na osnovu nasljednih prava na španjolske zemlje, tako da ih je [[1820]]. proglasila svojim teritorijem. Britanija je ponovo osvojila otočje [[1833]]. tako da je do sredine [[20. vijek]]a, vladala pomalo konfuzna britansko - argentinska zajednička uprava nad Falklandima.
[[Argentina]] je [[1816]]. okupirala otoke, na osnovu nasljednih prava na španjolske zemlje, tako da ih je [[1820]]. proglasila svojim teritorijem. Britanija je ponovo osvojila otočje [[1833]]. tako da je do sredine [[20. vijek]]a, vladala pomalo konfuzna britansko - argentinska zajednička uprava nad Falklandima.
Od [[1960]]. počinju pregovori pod okriljem [[UN|Ujedinjenih nacija]] oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je [[1982]]. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno [[1992]]. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini arhipelaga, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, [[1995]]. godine između Argentine i Velike Britanije.
Od [[1960]]. počinju pregovori pod okriljem [[UN|Ujedinjenih nacija]] oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je [[1982]]. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno [[1992]]. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini arhipelaga, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, [[1995]]. godine između Argentine i Velike Britanije.
== Klimatske karakteristike ==

Okruženi hladnim vodama [[Atlantik|atlantika]], Falklandski otoci imaju [[Okeanska klima|oceansku klimu]] po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime - ''Cfc'']], karakteristika te klime je da je pod velikim utjecajem [[ocean]]a, tako da ima male godišnje oscilacije. Maksimalna prosječna temperatura u januaru je oko 13 ° C, a prosječna maksimalna temperatura u julu je oko 4 ° C. Prosječna godišnja količina oborina je 573.6 mm, ali [[Istočni Falkland]] ima nešto više oborina od [[Zapadni Falkland|Zapadnog Falklanda]]. <ref name=factsh>{{cite web
| url =http://www.falklandislands.com//assets/documents/falklands-factsheet.pdf
| title =''The Falkland Islands''
| accessdate = 5. 04. 2012
| format=PDF
| language=engleski
| publisher=Falkland Islands Tourist Board
}}</ref>Visoka količina vlage u zraku i vjetrovito vrijeme, su konstantna. Snijeg se rijetko zadržava na tlu, ali može podati u gotovo bilo koje doba godine. Oluja su vrlo česte, naročito u zimskim mjesecima<ref name="autogenerated2">{{cite web|url=http://www.bbc.co.uk/weather/world/country_guides/results.shtml?tt=TT004760 |title=Weather Centre - World Weather - Country Guides - Falkland Islands |publisher=BBC |date= |accessdate=2010-03-15}}</ref> klima Falklanda slična je [[Shetland]]ima u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], ali s manje oborina, i oštrijim zimama. <ref name="autogenerated2"/>

{{Infookvir vrijeme
|mjesto =<!--Faklandi|-->Faklandi
|location = Faklandi
|Jan-Sij_sr_maks=13
|Feb-Velj_sr_maks=13
|Mar-Ožu_sr_maks=12
|Apr-Tra_sr_maks=9
|Maj-Svi_sr_maks=7
|Jun-Lip_sr_maks=5
|Jul-Srp_sr_maks=4
|Aug-Kol_sr_maks=5
|Sep-Ruj_sr_maks=7
|Okt-Lis_sr_maks=9
|Nov-Stu_sr_maks=11
|Dec-Pro_sr_maks=12
|God_sr_maks=8.9

|Jan-Sij_sr_min=6
|Feb-Velj_sr_min=5
|Mar-Ožu_sr_min=4
|Apr-Tra_sr_min=3
|Maj-Svi_sr_min=1
|Jun-Lip_sr_min=-1
|Jul-Srp_sr_min=-1
|Aug-Kol_sr_min=-1
|Sep-Ruj_sr_min=1
|Okt-Lis_sr_min=2
|Nov-Stu_sr_min=3
|Dec-Pro_sr_min=4
|God_sr_min=2.2

|Jan-Sij_obo=71
|Feb-Velj_obo=58
|Mar-Ožu_obo=64
|Apr-Tra_obo=66
|Maj-Svi_obo=66
|Jun-Lip_obo=53
|Jul-Srp_obo=51
|Aug-Kol_obo=51
|Sep-Ruj_obo=38
|Okt-Lis_obo=41
|Nov-Stu_obo=51
|Dec-Pro_obo=71
|God_obo=681


|Izvor=<ref name=weat>{{cite web
| url =http://www.bbc.co.uk/weather/world/city_guides/results.shtml?tt=TT004760
| title =''BBC Weather: Stanley, Falkland Islands''
| accessdate = 7. 04. 2012
| publisher =BBC}}</ref>
}}
== Privreda ==
Uzgoj [[Ovce|ovaca]] i prerada vune na velikim otočkim farmama uz nešto ribarstva i turizma u novije vrijeme su najvažnije privredne grane. Vlast je u rukama [[guverner]]a, koga bira Parlament Velike Britanije, on upravlja i sa 1 390 km udaljenim otocima [[Južna Georgija i arhipelag Južni Sandwich]]. <ref name=brit/>
== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}

Verzija na datum 8 april 2012 u 23:59

Falklandski/Malvinski Otoci
Falkland Islands
Islas Malvinas
Zastava Grb
Geslo"Desire the right"
Državna himna: ""God Save the Queen""
Položaj Falklandskih Otoka
Glavni grad
i najveći grad
Stanley
51°42′0″S57°51′0″W
Službeni jezici engleski
Demonim Folklanđani
Vlada
 -  Državni poglavar Kraljica Elizabeta II
 -  Guverner Nigel Haywood
 -  Glavni direktor Tim Thorogood[1]
Britanski prekomorski teritoriji
 -  Dan oslobođenja 14. jun 1982. 
Površina
 -  Ukupno 12 200 km2 (162..)
Stanovništvo
 -  Procjena za jul 2008.  3 140[2] (217..)
 -  Gustoća 0,26/km2 (240..)
BDP (PPP) procjena za 2005
 -  Ukupno 75 mil. $ (223.)
 -  Per capita 25 000 $ (proc. 2002) (nerangirani.)
HDI n/a
Greška: Pogrešan unos  n/a.
Valuta Funta Falklandskih otoka1 (FKP)
Vremenska zona (UTC-4)
 -  Ljeti (DST)  (UTC-3)
Pozivni broj 500
Web domena .fk
Katedrala Christchurch u Stanleyu

Falklandski Otoci (po britanskom) ili Malvinski Otoci (po argentinskom) je arhipelag u Južnom Atlantiku udaljen oko 650 km od južnoameričkog kopna i 1 400 km od Antarktičkog kruga. [3]

On se sastoji od dva velika otoka - Zapadnog Falklanda i Istočnog Falklanda, te oko 776 manjih otoka [3]Falklandi se nalaze na koordinatama 51° 45′ 00″ jug, i 059° 10′ 00″ zapad. Falklandi su samoupravni Britanski prekomorski teritorij, za koji Argentina tvrdi da pripadaju njoj.

Kontraverze oko prava na otoke

Suverenitet Malvinskih otoka bio je predmetom spora od njihovog otkrića te su Francuska, Španjolska, Argentina i Velika Britanija svojatale suverenitet nakon uspostavljanja naselja. Ali je od 1833. Britanija je u tome imala najviše uspjeha te su Falklandi s vremenom postali važna baza Britanske kraljevske mornarice, kao i dom za manji broj naseljenika koji se uglavnom bavio uzgojem ovaca. Pokušaj njemačke Kriegsmarine da godine 1914. napadne Falklande doveo je do Bitke kod Malvinskih otoka - jednog od najvećih i najspektakularnijih pomorskih okršaja u Prvom svjetskom ratu.

Nakon drugog svjetskog rata, dekolonizacije, nestanka Britanskog imperija i slabljenja britanske vojne moći Argentina je intenzivirirala napore za preuzimanje suvereniteta nad otočjem za koga koristi izraz Islas Malvinas. Krajem 1960-ih su po tom pitanju počeli pregovori, a službeni stav Foreign Officea u to doba je bio da su troškovi održavanja britanskog suvereniteta na tako udaljenom i u 20. vijeku strateški nevažnom području premali da bi opravdali odbijanje argentinskih zahtjeva. No, ostvarenje tog plana je početkom 1980-ih išlo presporo za argentinsku vojnu huntu, pa su godine 1982. otoke zauzele argentinske invazijske snage. Britanska vlada Margaret Thatcher je na to odgovorila vojnom silom što je dovelo do Falklandski rat koji je završio argentinskim porazom i ponovnim uspostavljanjem britanskog suvereniteta.

Geografske karakteristike

Ukupna površina arhipelaga je 12 000 km², to je nešto malo manje od Connecticuta ili Sjeverne Irske, dužina obale se procjenjuje na 1 300 km. [3][4]

Dva glavna otoka sa obje strane Falklandskog kanala formiraju većinu zemljišta. To su manji Zapadni Falkland i nešto veći Istočni Falkland, na kojem se nalazi glavni grad Stanley, na kom živi većina stanovnika arhipelaga. Na svim otocima arhipelaga živi 3 140 [2] stanovnika. Oba otoka su gorovita, najviša točka na Istočnom Falklandu od 705 m nalazi se na Planini Usborne, a na Zapadnom Falklandu je to Planina Adam od 700 m. [3]Ima i močvarnih ravnica, ponajviše u Lafoniji, na južnoj polovici Istočnog Falklanda. Gotovo sav teritorij arhipelaga koristi se kao jedinstveni pašnjak za velika stada ovaca.

Brojni manji otoci okružuju dva najveća, to su; Barren, Beaver, Bleaker, Carcass, George, Keppel, Lively, New, Pebble, Saunders, Sealion, Speedwell, Staats, Weddell i West Point. Otok Jason leži sjeverozapadno od arhipelaga, a otok Beauchene južnije. Otoci Speedwell i George odvojeni su od Istočnog Falklanda Kanalom Eagle. Geološki Falklandi, pripadaju Patagoniji, pokrajini u Argentini.

Zaljev San Carlos Water, jedan od brojnih zaljeva Istočnog Falklanda

Falklandi protežu svoj suverenitet na teritorijalno more oko arhipelaga na 12 nautičkih milja (22 km), a eksluzivnu ekonomsku zonu (ribolovni pojas) na 200 nautičkih milja (370 km) [4]i to je glavni razlog nesporazuma sa Argentinom.

Flora i fauna

Falklandski otoci imaju neobičnu floru i faunu. Najpoznatija autohtona životinjska vrsta na arhipelagu su Magellanovi pingvini, koji imaju brojne kolonije po obalama arhipelaga. [5]

Tipični camp na Istočnom Falklandu

Historija

Oko tog tko je prvi doplovio do Falklandskih otoka i danas postoje kontraverze, po nekim indicijama to su bili patagonijski indijanci, ali o tome nema nikakvih pisanih tragova, niti jasnih materijalnih dokaza jer su otoci bili nenaseljeni sve do dolaska prvih evropskih istraživača. Prvi pomorac, za kog se pouzdano zna iz pisanih izvora da je doplovio do arhipelaga 1600. godine bio je Holanđanin - Sebald de Weert po kom su se otoci sve do 19. vijeka i zvali Sebeldov arhipelag. Britanski pomorac John Strong je skrenuvši s rute doplovio do Falklandskog kanala, on se 29. januara 1690. usidrio i iskrcao pored Port Howarda. [6]Kanal je nazvao po škotskoj plemićkoj tituli Viscount Falkland, po istoj tituli je kasnije nazvan i cijeli arhipelag, kao i dva najveća otoka. Francuski pomorac Louis-Antoine de Bougainville osnovao je prvo naselje na Istočnom Falklandu - 1764. i nazvao otočje Malovines. [7]Britanci su osnovali svoje naselje na Zapadnom Falklandu 1765, ali su ih 1770. istjerali Španjolci, koji su kupili arhipelag od Francuza. [7]

Argentina je 1816. okupirala otoke, na osnovu nasljednih prava na španjolske zemlje, tako da ih je 1820. proglasila svojim teritorijem. Britanija je ponovo osvojila otočje 1833. tako da je do sredine 20. vijeka, vladala pomalo konfuzna britansko - argentinska zajednička uprava nad Falklandima. Od 1960. počinju pregovori pod okriljem Ujedinjenih nacija oko nadležnosti nad arhipelagom. Argentina je 1982. izvršila invaziju Falklanda, ali ih je britanska vojska nakon odlučne intervencije porazila. Konačno 1992. seizmolozi otkrivaju naftu i plin u okolini arhipelaga, što dovodi do potpisivanja sporazuma o saradnji i zajedničkom delovanju pri istraživanju ovih prostora, 1995. godine između Argentine i Velike Britanije.

Klimatske karakteristike

Okruženi hladnim vodama atlantika, Falklandski otoci imaju oceansku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime - Cfc, karakteristika te klime je da je pod velikim utjecajem oceana, tako da ima male godišnje oscilacije. Maksimalna prosječna temperatura u januaru je oko 13 ° C, a prosječna maksimalna temperatura u julu je oko 4 ° C. Prosječna godišnja količina oborina je 573.6 mm, ali Istočni Falkland ima nešto više oborina od Zapadnog Falklanda. [8]Visoka količina vlage u zraku i vjetrovito vrijeme, su konstantna. Snijeg se rijetko zadržava na tlu, ali može podati u gotovo bilo koje doba godine. Oluja su vrlo česte, naročito u zimskim mjesecima[9] klima Falklanda slična je Shetlandima u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali s manje oborina, i oštrijim zimama. [9]


Klimatološki medijani za Faklandi
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 13 13 12 9 7 5 4 5 7 9 11 12 8,9
Srednji minimum (°C) 6 5 4 3 1 −1 −1 −1 1 2 3 4 2,2
Precipitacija (mm) 71 58 64 66 66 53 51 51 38 41 51 71 681
Izvor: [10]

Privreda

Uzgoj ovaca i prerada vune na velikim otočkim farmama uz nešto ribarstva i turizma u novije vrijeme su najvažnije privredne grane. Vlast je u rukama guvernera, koga bira Parlament Velike Britanije, on upravlja i sa 1 390 km udaljenim otocima Južna Georgija i arhipelag Južni Sandwich. [7]

Izvori

  1. „Falkland Islands Government appoints new Chief Executive”. Falkland Islands Government. 30. 08. 2007.. Pristupljeno 29. 10. 2007. 
  2. 2,0 2,1 Falkland Islands, The World Factbook, CIA. Accessed 14 April 2009.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 „The Islands: Location” (engleski). Falkland Islands Government web site. 2007. Pristupljeno 7. 04. 2012. 
  4. 4,0 4,1 Falkland Islands (Islas Malvinas) (engleski). CIA - The World Factbook. Pristupljeno 5. 04. 2012. 
  5. Magellanic Penguin (engleski). GlobalTwitcher. Pristupljeno 5. 04. 2012. 
  6. History of Malvinas Islands (engleski). Aveguema. Pristupljeno 5. 04. 2012. 
  7. 7,0 7,1 7,2 Falkland Islands (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 7. 04. 2012. 
  8. The Falkland Islands (engleski) (PDF). Falkland Islands Tourist Board. Pristupljeno 5. 04. 2012. 
  9. 9,0 9,1 „Weather Centre - World Weather - Country Guides - Falkland Islands”. BBC. Pristupljeno 2010-03-15. 
  10. BBC Weather: Stanley, Falkland Islands. BBC. Pristupljeno 7. 04. 2012. 

Vanjske veze

Bibliografija