Plzeň

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Plzeň

Vánoční Plzeň, katedrála sv. Bartoloměje , pohled z věže 01.jpg
pogled na grad sa katedrale

Zastava

Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik Martin Zrzavecký (ČSSD)
Osnovan 976.
Stanovništvo
Stanovništvo (2015) 169.033
Geografija
Koordinate 49°26′N 13°13′E / 49.44°N 13.22°E / 49.44; 13.22
Vremenska zona +0
Nadmorska visina 452 m
Površina 137.65 km²

Pilsen Little District (CZE) - location map.svg
Plzeň na karti Češke

{{{mapa}}}

Ostali podaci
Poštanski kod 301 00 – 326 00

Plzeň (poznat i kao Pilsen na njemačkom i engleskom) je grad u Češkoj, koji se nalazi u zapadnoj Bohemiji. Udaljen je 90 km zapadno od Praga. Broji oko 169.000 stanovnika prema procjeni iz 2015., što ga čini četvrtim najvećim gradom Češke.

Prvi put se spominje 976. kao dvorac, kao dio bitke koju su vodili Boleslav II Pobožni i Oton II. Postao je grad 1295. kada mu je kralj Vaclav II dao gradske povlastice. Tijekom Husitskih ratova bio je središte katoličkog otpora protiv Husita. 1468. grad je dobio tiskaru, te je Kronika trojánská, prva knjiga tiskana u Bohemiji, tiskana upravo tu.

Rudolf II je grad učinio svojim sjedištem 1599. Tijekom Tridesetogodišnjeg rata, 1618. započela je opsada Pilsena te je zauzet od imperijalnih snaga 1621. Neuspješno su opsadu vršili i Šveđani 1637. i 1648. Grad i regija su ostali čvrsto katolički usprkos husitskih ratova. Dok je trajao drugi svjetski rat, grad i regija su bili anketirani od njemačkih snaga, razni Jevreji su deportirani u logore te su građani prisiljeni proizvoditi naoružanje za Wehrmacht. Grad je 1945. od nacista oslobodio američki general George S. Patton svojom 16. oklopnom divizijom u sklopu 3. armije. Nakon što su sovjetski komunisti preuzeli vlast nad Čehoslovačkom u puču 1948., pokrenuli su sustavnu kampanju suzbijanja i brisanja bilo kakvog spomena i znanja o američkoj ulozi u oslobađanju grada i zapadne Bohemije. To je trajalo sve do 1989., kada su komunisti maknuti s vlasti kada se odigrala baršunasta revolucija. Komunistička vlada je pokrenula reformu valute 1953., što je izazvalo val nezadovoljstva koji je kulminirao pobunom u gradu u kojoj su radnici Škode upali u gradsko vijeće i bacali komunističke simbole kroz prozor. Suzbijeni su nasilnom intervencijom vlasti. Gradski centar je od 1989. uključen u svjetsku baštinu.

od 17. stoljeća, arhitektura grada je bila pod utjecajem baroka.

Poznat je po pivu Pilsner, koje je pokrenuo Bavarac Josef Groll 1842., te po poduzeću Škoda koja je osnovana 1859. te bila poznata u 20. vijeku po automobilima.

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Pilsen - informacije na stranici Wikivoyage