Newport, Wales

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostale upotrebe, v. Newport.
Newport
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 51°35′N 3°0′W / 51.583°N 3.000°W / 51.583; -3.000
država  UK
Krunska zemlja Wales
Grofovija Gwent
Površina
 - Urbano područje 34.72 km²[1]
 - Područje utjecaja 190.52 km²[1]
Stanovništvo (2015.)
 - Urbano područje 130,086[1]
 - Urbana gustoća 3,327.2 stan. / km²[1]
 - Područje utjecaja 147,769[1]
 - Gustoća područja utjecaja 699.8 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+0 (UTC+1)
Poštanski broj NP
Pozivni broj 01633
Karta
Newport is located in Engleska
Newport
Newport
Newport na karti Engleske

Newport (izgovor: [Njuport]) velški: Casnewydd, je lučki grad od 130,086 stanovnika.[1]

On ima status grofovije pa zajedno sa ruralnom okolicom ima 147,769 stanovnika[1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Newport leži u Južnom Walesu, na rijeci Usk, nedaleko od njena ušću u estuarij rijeke Severn odnosno Bristolski kanal [2]

Od Cardiffa je udaljen 19 km sjeveroistočno.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Za antike se u njegovom sjeveroistoćnom predgrađu - Caerleon (Grad legija), nalazila snažna utvrda južnovelškog plemena Silura, koja je egzistirala između 4. vijeka pne. do 75. Siluri su u to vrijeme kontrolirali taj kraj koji je kasnije postao poznat kao Monmouthshire.[2]

Kad su Rimljani pokorili Silure, Caerleon je postao mjesto gdje su podigli svoju utvrdu Isca Silurum (Isca Augusta), u kojoj je bila smještena Druga Augustovska legija.[2] Već oko 80. podignut je amfiteatar koji je kasnije postao predmetom legende da je to bilo mjesto Okruglog stola kralja Arthura.[2]

Tokom srednjeg vijeka Newport je bio borough sa zamkom podignutim oko 1126., koji je danas u ruševinama. Grad je uživao brojne trgovačke privilegije, koje su mu dodijeljivane raznim poveljama, kao što je ona iz 1385.[2]

Svoj današnji značaj stekao je u 19. vijeku kao eksportna luka za ugljen iz nedaleke unutrašnjosti. Newport je 1839. bio poprište masovne čartističke pobune, od koje se još uvijek vide tragovi koje su napravili metci po stupovima hotela Westgate. Posao sa transportom ugljena bio je prosperitetan sve do 1913., ali je nakon tog prestao, pa se grad preorjentirao na proizvodnju i preradu čelika, aluminija, papira, kemikalija i mašinogradnju.[2]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Preko njuportske luke danas se uvozi drvo, čaj i automobili.[2]

Sve donedavno Newport je bio jedan od najvažnijih britanskih metalurških centara, sa ogromnom čeličanom u istočnom predgrađu -Llanwern. Proizvodnja čelika obustavljena je 2001., ali se još uvijek proizvode valjani čelični limovi.[2]

Newport ima odlične željezničke i cestovne veze sa Londonom, jugoistočnom, centralnom i sjevernom Engleskom, kao i sa drugim dijelovima Južnog Walesa.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Newport je poznat po 15 mostova preko [River Usk|Uska]], od kojih je prvi podignut 1600. Od svih njih vrijedi istaknuti neobični pokretni željezni most iz 1906., visok 75 metara, koji mijenja svoje mjesto između riječnih dokova prema potrebi i most - George Street iz 1964. koji je bio prvi britanski kabelski konzolni most.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 "United Kingdom: Districts and Major Cities in Wales" (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/UK-Wales.html. pristupljeno 03. 01. 2017.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 2,9 "Newport, Wales, United Kingdom" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Newport-Wales. pristupljeno 04. 01. 2017.. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]