Siluri

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Siluri (latinski: Silures) je bilo drevno pleme koje je u antici živjelo na području današnjeg Južnog Walesa. Rimski izvori, odnosno Tacit, ih opisuje kao narod koji se tamnijom kožom te crnom kovrčavom kosom razlikovao od susjednih britskih plemena zbog čega, a dijelom i na temelju suvremenih genetskih istraživanja, dio suvremenih historičara vjeruje da su bili potomci Ibera, odnosno doseljenika sa Pirinejskog poluotoka, odnosno pred-indoevropskog stanovništva prahistorijske Evrope.

U svakom slučaju, Siluri su, prema Tacitovim navodima, nakon rimske invazije pružali tako žestok otpor Rimljanima. Od 48. do 51. je na njihovom čelu bio bivši katuvelanski poglavica Karatak, te su vodili tako uspješnu gerilsku kampanju protiv Rimljana da je guverner Publije Ostorije Skapula predložio da ih se sve jednostavno pobije, jer su previše opasni. Usprkos toga, Rimljani su kombinacijom diplomacije i vojne sile uspjeli pokoriti Silure, tako da su neprijateljstva prestala oko 78. Otada pa kasnije su postepeno romanizirani, pa je godine 75. osnovan grad Venta Silurum, odnosno Caerwent, koji će kasnije postati vjersko središte drevnih Velšana.

Škotski geolog Roderick Murchison je u 19. vijeku prema Silurima nazvao geološki period poznat kao silur.

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]