Mentana

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mentana
Osnovni podaci
Država  Italija
Regija Lazio
Provincija Roma
Stanovništvo
Stanovništvo (2011) 17047
Geografija
Koordinate 42°02′07″N 12°38′39″E / 42.03539°N 12.64413°E / 42.03539; 12.64413
Nadmorska visina 157 m
Mentana na karti Italije
Mentana
Mentana
Mentana na karti Italije

Mentana je naselje u Italiji u provinciji Roma, u regiji Lazio.

Prema proceni iz 2011. u naselju je živelo 17047 stanovnika.[1][2] Naselje se nalazi na nadmorskoj visini od 157 m.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Mentana se u antici zvala Nomentum i do nje je iz Rima vodila via Nomentana.[3] Prema Liviju, grad je bio član Latinskog saveza, koji je zaratio sa Rim za vrijeme vladavine rimskog kralja Tarkvinija Priska. Nomentum je bio jedan od brojnih gradova koje je Tarkvinije osvojio.[4]

Nomentum je bio latinski grad, ali neki su ga smatrali sabinskim i car August ga je, zajedno s Fidenom i Fikulejom, isključio iz prve regije, za čiju je svjevernu granicu postavio rijeku Anio. Grad je bio dio saveza koji je pretrpio poraz od Rima u bici kod Regilskog jezera, a definitivno je pao pod rimsku vlast 338. g. pne.

Nakon toga, građani Nomentuma dobili su državljanstvo bez prava glasa, tj. grad je postao civitas sine suffragio; u svom općinskom ustavu glavni lokalni magistrat čak je i u carsko doba zadržao naslov diktatora. Plinije Stariji i Marcijal često hvale plodnost zemljišta ovoga grada.

Seneka Mlađi na više mjesta spominje da ima imanje u ovom gradu i da se povlači u Nomentum.[5][6]

Godine 741. godine grad su nakratko zauzeli Langobardi i stanovnici su se preselili u novo središte na na Nomentanskom putu, koje je bilo lakše obraniti. Dana 23. studenog 799. to je bilo mjesto susreta pape Lava III. i Karla Velikog.

Unutarnji trg kaštela u Mentani.

Kaštel Nomentum bio je posjed rimske obitelji Crescenzi u 10. i 11. stoljeću. Godine 1058. uništili su ga Normani, a broj stanovnika drastično se smanjio. Dvorac je preuzela obitelj Capocci, a kasnije ga je Sveta Stolica povjerila benediktinskim redovnicima iz San Paola fuori le Mura.

U 15. stoljeću grad je bio pod nadzorom obitelji Orsini. Godine 1484. oštećen je potresom, a 1594. godine postaje feud obitelji Perett, prvo pod Micheleom Perettom iz Venafroa, a zatim 1655. godine dolazi pod kontrolu Marcantonija Borghesea i kuće Borghese.

Dana 3. studenoga 1867. godine[7] grad je bio poprište bitka kod Mentane između francusko-papinskih snaga i talijanskih dobrovoljaca predvođenih Giuseppeom Garibaldijem, koji su pokušali zauzeti Rim kako bi ga uklopili u novoujedinjenu Kraljevinu Italiju. Bitka je završila pobjedom francusko-papinskih trupa. U Mentani je podignut Žrtvenik palima (Ara dei Caduti), izgrađen nad masovnom grobnicom talijanskih domoljuba poginulih u bici.

Vidi još[uredi - уреди | uredi kôd]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. „The GeoNames geographical database”. 2015. http://www.geonames.org/. 
  2. Istituto Nazionale di Statistica. http://www.istat.it/en/. 
  3. Corrado Pala; Unione Accademica Nazionale (1976). Forma Italiae: Latium et Campania. Nomentum. De Luca Ed.. https://books.google.com/books?id=reVemAEACAAJ. 
  4. Tit Livije, Ab urbe condita, I, 38.
  5. Seneka, Pisma Luciliju, 104.
  6. Seneka, Pisma Luciliju, 110.
  7. Giuliano Procacci, History of the Italian People, London: 1970, str. 331.

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]

Wikimedia Atlas of Italy