Hadrijanova vila

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Villa Adriana, Roma)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hadrijanova vila
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Canopo villa Adriana di notte.JPG
Italija
Registriran: 1999. (23. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iii
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO
Hadrijanova vila

Hadrijanova vila (talijanski, Villa Adriana) je veliki rimski arheološki kompleks u Tivoliju, Italija. Hadrianova vila je upisana na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi kao važna kulturna i arheološka lokacija, zajedno s obližnjom vilom d’Este. One su i važne turističke destinacije u Laciju. Vila je zbog ubrzanog prpadanja ruševina dospjela na UNESCOv popis 100 najugroženijih mjesta svjetske baštine na svijetu.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Rimski car Hadrijan je izgradio vilu u Tiburu (današnji Tivoli) kao mjesto za odmor od Rima u 2. stoljeću (oko 153. god.). Navodno, Hadrijan nije volio palaču na Palatinu zbog velike gužve i želio je mirnije mjesto za život iz kojega će vladati Carstvom. U tu svrhu je vila izgrađena poput stambene palače, a poštanski sustav je povezivao s Rimom.

Nakon Hadrijana, vilu su koristili i ostali carevi, a nakon pada Rimskog Carstva vila je djelomično uništena. U 16. stoljeću kardinal Ippolito II. d'Este je iskoristio mramor i skulpture iz ove vile kako bi uresio svoju obližnju vilu (Villa d'Este).

Proučavanje spomenika Hadrijanove vile odigralo je presudnu ulogu u otkrivanju elemenata antičke klasične arhitekture u renesansi i baroku. Također je značajno utjecala na mnoge arhitekte i dizajnere u 19. i 20. stoljeću. [1]

Godine 1998. otkrivena je monumentalni mauzolej Antinoja (Hadrijanovog ljubavnika koji se udavio u Egiptu)[2]

Arhitektura[uredi - уреди | uredi izvor]

Serapeum

Hadrianova vila je kompleks od preko 30 građevina koji zauzima oko 1 km², većinom još neotkriven. Kompleks sadržava palaču, nekoliko termi, kazalište, hramove, knjižnice, državničke prostorije i odaje za dvorjane, pretorijansku gardu i robove.

Vila je bila najveći primjer rimskog Aleksandrijskog vrta kojemu je namjera bila da predstavi sveti krajolik. Tako vila sažima utjecaje drugih kultura, prije svega Grčke i Egipta.

Jedan od najbolje očuvanih dijelova vile je bazen Kanopus (Canopus, ime po egipatskom gradu u kojemu je bio hram posvećen SerapisuSerapeum) i vještačka špilja (Serapeum). Hadrijan, kao vladar koji je mnogo putovao i razumio se u arhitekturu, posudio je mnoge stvari, poput karijatida Canopusa ili skulptura egipatskog minijaturnog boga plodnosti Besa.

Grčko "Morsko kazalište" ima klasične jonske stupove, dok su kupola glavne građevine i korintski lukovi Canopusa i Serapeuma čista rimska arhitektura. Ovo “kazalište” se sastoji od okruglog trijema (portika) sa stupovima koji nose bačvasti svod, dok je iznutra polu-prstenasti bazen s otokom u sredini koji je nekada bio povezan s trijemom s dva pokretna mosta. Na otoku se nalazi mala rimska kuća (Domus) s atrijem, knjižnicom, triklinij (triclinium) i malo kupatilo.

Okolica također ima složenu mrežu podzemnih tunela koji su služili za promet sluga i namirnica iz jednog dijela u drugi. Nadzemni putevi su služili više rangiranim dvorjanima. kupole i bačvasti svodovi se nalaze posvuda; kupole parnih kupelji imaju okrugle otvore kako bi para mogla izlaziti, a podsjećaju na Panteon u Rimu, koji je također izgradio (i dizajnirao) Hadrijan.

Dekoracije[uredi - уреди | uredi izvor]

Kazališne maske tragedije i komedije u podnom mozaiku vile, Kaptolski muzej, Rim.

Mnoga umjentička djela su iskopana i obnovljena u vili (mramorna skulptura Antinoja, te mozaici iz kazališta i kupatila, ali i monoge kopije grčkih skulptura poput Ranjene Amazonke i egipatskih verzija rimskih božanstava i obratno). Većina ih je odnosena u Rim i mogu se vidjeti u Kaptolskom muzeju (Musei Capitolini) ili Vatikanskom muzeju (Musei Vaticani. Nažalost, brojne umjentine iskopane u 18. stoljeću su preprodavači umjetnina (poput Piranesija ili Gavina Hamiltona) prodali za umjentičke zbirke širom svijeta.

Slavna djela pronađena u vili su:

Bilješke[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. UNESCOv opis Hadrijanove vile
  2. Zaccaria Mari i Sergio Sgalambro, Antinoeion Hadrijanove vile: Interpretacija i arhitektonska rekonstrukcija, American Journal of Archaeology, Vol 3., br. 1, siječanj 2007.

Poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Wikimedia Atlas of Italy

Koordinate: 41°56′31″N 12°46′31″E / 41.94194°N 12.77528°E / 41.94194; 12.77528