Međulužje se nalazi jugozapadno od grada Mladenovca. Ima tragova koji ukazuju da je na ovome mestu postojalo naselje još u vrlo davnašnja vremena. Profesor dr. Vasić Vršio je u Međulužju iskopavanja i našao je sudove, kipove i druge stvari od pečene zemlje, koji podsećaju na preistoriske objekte.
Severno od Međulužja je Selište, gde je, po narodnom predanju, nekada bilo selo. Iz ovoga starog sela, vele, morali su bežati zbog turskog zuluma i sklonili su se na današnje mesto, „među guste lugove“, po kojima je selo dobilo ime.
Međulužje se kao naseljeno mesto prvi put pominje početkom 18.veka. Na karti iz doba austrijske vladavine (1718-39.g.) zabeleženo je selo Medialasch. I kasnije se stalno ovo naselje pominje. U aračkim spiskovima iz prvih desetina 19.veka pominje se Međuložje, koje je 1818.g. imalo 24, a 1822.g. 25 kuća. Međulužje pripadalo Vićentijevoj knežini. Po popisu iz 1921.g. selo ima 160 kuća sa 819 stanovnika.
Predanje veli da je najstarija porodica i „da su prvi pobili kolac u selo“ Mesarovići, Blažići, Gojkovići, Petrovići.i t.d. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
U naselju Međulužje živi 1882 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,6 godina (37,0 kod muškaraca i 38,3 kod žena). U naselju ima 770 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,16.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
↑Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26.dr. B. M. Drobnjaković Kosmaj ) i iz „Letopisa“ Međulužje opštine.
↑Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
„Letopis“: Podunavska mesta i običaji M. Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.