Rajkovac (Mladenovac)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Rajkovac (razvrstavanje).
Rajkovac
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Mladenovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 1932
Geografija
Koordinate 44°28′07″N 20°41′14″E / 44.468666°N 20.687166°E / 44.468666; 20.687166
Rajkovac na mapi Srbije
Rajkovac
Rajkovac
Rajkovac (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 28′ 07" SGŠ, 20° 41′ 14" IGD
Rajkovac je naselje u Gradskoj opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1932 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi kod]

Rajkovac se nalazi na severnoj strani od varošice Mladenovca
O postanku ovoga sela očuvalo se isto predanje kao i za sela Vlašku i Mladenovac. Po tome predanju tri brata, koji su pošli sa Kosova, osnovali su tri ova tri sela i to : Vlajko Vlašku, Mladen Mladenovac, a Rajko Rajkovac. Predanje, dalje veli, da je selo ranije bilo u Trsteni, preko reke V. Luga i železničke pruge, a imanja su bila na mestu na kome je danas selo. Pa kako su Mladenovčani i Vlašani hteli da im zauzmu ta imanja, oni napuste naselje u Trsteni i nasele se na današnje mesto.
Po predanju Pajići (sa raznim prezimenima) su najstarija porodica. „Prvo je njihov pevac zapevao u Rajkovcu“. Stanovali su u Trsteni, pa kad su otuda prešli, naselili su se u današnji Donji Kraj. U Trsteni su stanovali i Subići čiji je praded došao od Kosova, zatim Jeremići, Baba-Radići, Mijalovići, Radišići, Pantići i Arsići.

U aračkim spiskovima iz početka 19. veka pominje se u Vićentijevoj knežini selo Rajkovac koje je imalo 1818. g. 13, a 1822. g. 14 kuća. Po popisu iz 1921. godine. Rajkovac je imao 120 kuća sa 627 stanovnika. (podaci krajem 1921. godine).[1][2]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Rajkovac živi 1301 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (37,5 kod muškaraca i 38,7 kod žena). U naselju ima 475 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,45.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 686 [3]
1953. 738
1961. 669
1971. 658
1981. 817
1991. 1354 1307
2002. 1723 1639
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1587 96.82%
Crnogorci
  
16 0.97%
Makedonci
  
3 0.18%
Bugari
  
3 0.18%
Hrvati
  
2 0.12%
Jugosloveni
  
2 0.12%
Rumuni
  
1 0.06%
Bošnjaci
  
1 0.06%
nepoznato
  
6 0.36%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković:Kosmaj.
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]


Koordinate: 44° 28' 12" SG Š, 20° 41' 23" IGD