Mladenovac (selo)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mladenovac (selo)
Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Mladenovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 1636
Geografija
Koordinate 44°28′00″N 20°43′00″E / 44.466666°N 20.716666°E / 44.466666; 20.716666
Mladenovac (selo) na mapi Srbije
Mladenovac (selo)
Mladenovac (selo)
Mladenovac (selo) (Srbije)
Ostali podaci
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 27′ 60" SGŠ, 20° 42′ 60" IGD
Mladenovac (selo) je naselje u opštini Mladenovac u Gradu Beogradu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1539 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 1901 stanovnika).

Istorija[uredi | uredi kod]

Mladenovac (selo) nalazi se u neposrednoj blizini grada Mladenovca. Mladenovac-selo je starije naselje. Na mestu „Crkvinama“ postojala je nekada crkva, sa čijih su ruševina Nemenikućani upotrebili kamen za zidanje svoje crkve.

Mladenovac (selo) je starije naseljeno mesto pominje prvih desetina 18. veka. Za vreme austrijske vladavine (1718-1739. g.) pominje se Mladenovac kao naseljeno mesto, i u njemu knez Petronije. Selo je tada imalo 26 domova.
O osnivanju ovoga sela postoji isto predanje kao i za Vlašku. Po tome predanju, „na 200 godina posle Kosovskog boja pošli su sa Kosova tri brata. Vlajko, Mladen i Rajko. Vlajko se zadržao u Vlaškoj, Mladen u Mladenovcu, (koji je osnovao, i po njemu je dobilo ime) a Rajko je osnovao Rajkovac. Od Mladena nema potomaka. Predanje dalje veli, da je selo bilo u Panjevcu, odakle se širilo i razvijalo. Za vreme Turaka sklanjali se u „Zbegovište“. U aračkim spiskovima, iz početka 19. veka, pominje se selo Mladenovac, koje je pripadalo Vićentijevioj knežini, i imalo je 1818. g. 29, a 1822. g. 32 kuće. Po popisu iz 1921. godine. Mladenovac je imao 224 kuće sa 1321 stanovnikom. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Mladenovac (selo) živi 1247 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,3 godina (38,8 kod muškaraca i 39,8 kod žena). U naselju ima 473 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,25.

Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 1033 [3]
1953. 1042
1961. 1221
1971. 1306
1981. 1613
1991. 1901 1833
2002. 1712 1539
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1493 97.01%
Romi
  
22 1.42%
Makedonci
  
4 0.25%
Hrvati
  
2 0.12%
Jugosloveni
  
1 0.06%
nepoznato
  
7 0.45%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26. dr. B. M. Drobnjaković Kosmaj ) i iz „Letopisa“ opštine Mladenovac selo.
  2. Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
  3. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  4. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Korišćena Literatura[uredi | uredi kod]

  • Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927 objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
  • Napomena

U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]